Završni panel konferencije Una – Sava: Mostovi kulture, identiteta i zajedništva bio je posvećen kulturi, a svojim sadržajem i formatom potvrdio je temeljnu poruku čitavog skupa – da kultura nije oružje razlike, nego prostor susreta i prožimanja. Panel je moderirao Filip Mursel Begović, a među govornicima su bili Mirjana Piskulić iz Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Kornelija Jurin Starčević s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Elvir Resić iz redakcije časopisa Bosna.

Panel je protekao u istinski dijaloškom tonu, bez uzurpacije i bez monologa, uz razmjenu mišljenja i iskustava koja su pokazala kako zajedničko kulturno tlo postoji, i to bogatije nego što često vjerujemo. Govorilo se o tzv. “dvojnoj pripadnosti” kulturnim identitetima, o tome kako nacionalne manjine nisu tek korisnici kulturnih prava, već sadržajni suoblikovatelji hrvatske kulturne scene.

Postavljeno je i ključno pitanje: može li neko poput književnika Feđe Šehovića i Fadila Hadžića ili pjevača Ibrice Jusića i kompozitora Ibrice Jusića biti “manjinski umjetnik”? Zaključak: ne. To su ljudi koji su oblikovali samu srž hrvatske kulture, bez obzira na nacionalno porijeklo. Umjetnost, naime, ne prelazi granice koje su omeđene konceptom na relaciji manjinsko-većinsko.

VIŠE O TEMI: Konferencija Una – Sava: „Ovdje se ne prelazi granica – ovdje se ide preko“

Govornici su podsjetili da kultura nije “čista” niti jednorodna – ona je proizvod slojevitosti, naslijeđa i dodira. “Civilizacije se ne sukobljavaju – sukobljavaju se politike, ljudi, interesi. Kultura ne poznaje sukobe, ona poznaje prožimanja”, poručeno je u jednom od najzapaženijih trenutaka rasprave.

Posebno se govorilo o naslijeđu i naseljima kao točkama spajanja, o zajedničkim toponimima, o kulturnim rutama koje bi mogle povezivati baštinske tačke dviju država, i o muzeologiji koja nije “izlaganje artefakata”, već pričanje priče.

Kao preporuka panela, istaknuta je potreba za savremenim kulturnim projektima koji su multimedijalni i participativni, koji će jednako govoriti i Hrvatima i Bošnjacima, bez prevoditelja.

U završnom tonu, moderatori i učesnici su se složili da kultura ima kapacitet nadomjestiti ono što je politika propustila. Kako je rečeno: “U politici nam često trebaju međunarodni tutori, u kulturi, ne.”

Bermin Meškić na zatvaranju konferencije Una–Sava

„Na konferenciji Una–Sava imali smo tri iznimna panela i velik broj inspirativnih sudionika. Prvi panel, koji je okupio zastupnike iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pokazao je kako politika može postati prostor odgovornosti, vizije i dijaloga. Drugi panel o ekonomiji otvorio je niz konkretnih pitanja s kojima se susrećemo svakodnevno u pograničnim zajednicama, a koja su itekako važna za život ljudi – od granica, zapošljavanja do zajedničkih razvojnih inicijativa.

Danas smo, u završnom danu konferencije, govorili i o kulturi – o tome kako rijeke i granice mogu biti prostor susreta, a ne razdvajanja. Pitanje kulturnog identiteta, zajedničke baštine i dvojnog pripadanja otvorilo je važne puteve za buduću saradnju.

Konferencija Una–Sava bila je nužna, pravovremena i sadržajna. Zahvaljujem saborskom zastupniku Arminu Hodžiću na inicijativi, svim učesnicima na dubokom doprinosu, i svim gostima što su prepoznali važnost ovog susreta u Zagrebu. Vjerujem da je ovo početak jedne nove tradicije okupljanja i zajedničkog djelovanja“, rekao je predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj Bermin Meškić.