Slučaj Samsam sada je postao simbol odnosa između sigurnosti i transparentnosti u demokratskim društvima. Dok Španija i dalje vodi evidenciju o njemu kao osuđenom teroristi, u Danskoj je i sudski potvrđeno da je riječ o tajnom agentu koji je radio za državu
Da li je Ahmed Samsam (35) opasni džihadista ili tajni agent? Ova dilema potresa Dansku nakon što je Vrhovni sud te zemlje presudio da su danske obavještajne službe godinama krile istinu o svom državljaninu koji je 2018. u Španiji osuđen za terorizam.
Samsam je uhapšen u Španiji i pred Nacionalnim sudom proglašen krivim za terorizam jer je između 2012. i 2014. više puta putovao u Siriju. Sud ga je optužio da se borio u redovima organizacije povezane s tzv. Islamskom državom (ISIS), te da je širio džihadističku propagandu. Na osnovu tih optužbi osuđen je na višegodišnju kaznu zatvora, od 2018. do 2020. izdržavao ju je u španskoj kaznionici u Leónu, a potom je do 2023. bio zatvoren u Danskoj.
Tokom cijelog procesa Samsam je tvrdio da nije islamista, već da je radio kao doušnik za dvije ključne danske službe, civilnu obavještajnu agenciju PET i vojnu obavještajnu službu FE. Tvrdio je da je prikupljao podatke o drugim Dancima koji su odlazili u Siriju da se bore, i da je upravo te informacije predavao obavještajcima u Kopenhagenu.
Tek sada, nakon šest godina, danski Vrhovni sud potvrdio je njegovu verziju. U presudi od utorka naloženo je obavještajnim službama da priznaju kako je Samsam bio njihova tajna veza i da je za svoj rad dobijao novac. PET i FE su po prvi put javno potvrdili saradnju: „Možemo potvrditi da su PET i FE sarađivali s Ahmedom Samsamom između 2013. i 2014. godine“, izjavio je portparol Michael Hamann.
Ova odluka otvara put Samsamu da zatraži obnovu postupka pred španskom Audiencijom Nacional, rekao je njegov advokat René Offerson: „Ova presuda Vrhovnog suda omogućava da podnesemo zahtjev za novi proces u Španiji“, naglasio je u izjavi za AFP.
Da je Samsam bio agent, potvrdile su i novinarske istrage danskih medija DR i Berlingske. Od 2020. godine objavljeni su audio snimci i izjave bivših visokih službenika PET-a, koji potvrđuju da je Samsam primao obuku, opremu i novčane naknade od svojih poslodavaca dok je boravio u Siriji.
Međutim, tokom suđenja u Španiji, danska strana nije dostavila nikakav zvanični dokument koji bi potvrdio Samsamovu odbranu. Njihov argument bio je da bi otkrivanje takvih podataka ugrozilo metode rada i sigurnost izvora. „To je pitanje nacionalne sigurnosti“, tvrdio je tada advokat danske agencije Peter Biering.
U španskom postupku, Nacionalni sud je Samsama opisao kao „važnu figuru džihadističkih mreža“. Policija ga je pratila dok je s bratom putovao u Malagu, mijenjao hotele i ponašao se „sumnjivo“. Njegovo ime bilo je uneseno u evropski sigurnosni sistem (SIS) kao prijetnja terorizmom, pa je ubrzo uhapšen.
Tokom procesa predočeni su video snimci i fotografije s njegovog YouTube kanala, na kojima pozira s oružjem i objavljuje islamistički sadržaj. Sud nije razmatrao mogućnost da je takva aktivnost bila dio njegovog prikrivanja i metode prikupljanja podataka o radikaliziranim Dancima. Danski novinari kasnije su dokazali da je sud napravio i materijalne greške, pomiješao je grupu u kojoj se Samsam borio sa šiitskom organizacijom iz Iraka koja je zaista bila na listi najopasnijih terorističkih grupa.
Prema dokumentarnom filmu DR-a, Samsama su u danskom zatvoru posjećivali agenti PET-a, donoseći mu kofer s 10.000 kruna (oko 1.340 eura) i obećanja da „rade sve što mogu da ga oslobode“.
Slučaj je izazvao političku buru u Danskoj. Opozicioni poslanici godinama su tražili parlamentarnu istragu, ali vlada socijaldemokrata odbijala je da otvori pitanje, pozivajući se na tajnost rada službi. Tek nakon presude Vrhovnog suda obavještajne agencije su bile prisiljene da priznaju ono što su negirale godinama.
Slučaj Samsam sada je postao simbol odnosa između sigurnosti i transparentnosti u demokratskim društvima. Dok Španija i dalje vodi evidenciju o njemu kao osuđenom teroristi, u Danskoj je i sudski potvrđeno da je riječ o tajnom agentu koji je radio za državu.
Pitanje koje ostaje jeste: hoće li španski sudovi preispitati vlastitu odluku i hoće li čovjek koga je jedna država poslala u Siriju kao špijuna ikada biti oslobođen etikete „džihadiste“?
