Iako je naslovno riječ o bosanskom jeziku, prof. dr. Branimir Belaj s osječkog Filozofskog fakulteta izrijekom kaže da je „Gramatika“ prof. dr. Ismaila Palića, s manjim odstupanjima, opis novoštokavske sintakse u cjelini, te stoga knjigu „svesrdno preporučuje i kroatistima, i serbistima, i montenegristima“. Kulminacija je rečenica u kojoj navodi da je riječ o „do sada najtemeljitijoj novoštokavskoj deskriptivnoj gramatici“ (uz očekivanje da će i naredne dvije knjige držati taj nivo).

U trenutku kada se u Zagrebu najavljuje promocija dvotomnog izdanja „Gramatike bosanskog jezika. Sintaksa. Knjiga 1 i 2“ prof. dr. Ismaila Palića, vrijedno je sažeti i prenijeti ključne zaključke znanstvenoga prikaza prof. dr. Branimira Belaja (Fluminensia, 2024), a zatim ih pažljivo protumačiti. Riječ je o recenzentu koji govori odmjereno i strogo i upravo zato njegovi hvalospjevi vrijede dvostruko.

GDJE JE ISKORAK

Nema „atributa“ kao sintaktičke kategorije: Palić razlaže ono što su školske gramatike stavljale pod „atribut“ na premodifikatore, postmodifikatore, determinatore i kvantifikatore. To je teorijski čišće i didaktički točnije, ocjenuje Belaj.

Determinatori ulaze u deskriptivnu gramatiku kao što ih razumiju suvremene teorije – to je prva takva implementacija u jednoj novoštokavskoj deskriptivnoj gramatici.

Nefinitne klauze (infinitivne, glagolskopriložne, glagolskopridjevske) i aspektualizatori (npr. još, već, tek) dobivaju sistematsko mjesto, a toga u starijim opisima ili nema ili je rubno. Nadalje, Belaj navodi da za pasiv Palić uvodi rješenje preko „internaliziranoga komplementa“ (metonimijski agent u unutarnjoj poziciji): to rješava višegodišnje lutanje između „adjunkta vršitelja“ i „indirektnog objekta“.

ŠTA JE „IZNAD STANDARDA“

Modalnost i glagolski načini: opis je „po minucioznosti i sustavnosti“ znatno iznad prosjeka, uključuju se jačina, vrste i stupnjevi modalnosti, kombinacije operatora i fina razdioba imperativa (jaki/srednji/slabi, pragmatički uvjetovani tipovi itd.).

Adverbijali i rečenični modifikatori: cjelovit katalog značenja (prostor, vrijeme, uzrok, posljedica, koncesija, mjera, frekvencija…), unutarnji i vanjski adjunkti, što je u deskriptivnim priručnicima rijetko u ovoj širini, objašnjava Belaj.

Iako je naslovno riječ o bosanskom jeziku, Belaj izrijekom kaže da je to, s manjim odstupanjima, opis novoštokavske sintakse u cjelini, te stoga knjigu „svesrdno preporučuje i kroatistima, i serbistima, i montenegristima“. Kulminacija je rečenica u kojoj navodi da je riječ o „do sada najtemeljitijoj novoštokavskoj deskriptivnoj gramatici“ (uz očekivanje da će i naredne dvije knjige držati taj nivo).

ZAŠTO JE TO VAŽNO BAŠ SADA I PROMOCIJA U ZAGREBU

U kontekstu standardizacije, filologije i nastave, Palićevo djelo ne nudi samo „mapu“ za stručnjake nego i referentni okvir za učitelje, urednike, lektore i autore udžbenika. Činjenica da je najstroži dio struke, kakav je zasigurno prof. dr. sc. Branimir Belaj, spreman potpisati ovako visoku ocjenu, znači da je Palićev dvotomnik novo polazište: za bosnistiku primarno, ali i za sve koji na štokavskoj matrici opisuju suvremeni standard.

„Gramatika bosanskog jezika. Sintaksa. Knjiga 1 i 2“ bit će predstavljena u srijedu, 24. septembra 2025. godine, u Novinarskom domu (Zagreb) u 18 sati. O njoj će govoriti prof. dr. sc. Ivo Pranjković (emeritus; akademik, član ANUBiH), prof. dr. Branimir Belaj (FF Osijek) i dr. sc. Ermina Ramadanović (Institut za hrvatski jezik). Moderatorica je prof. dr. sc. Mirela Omerović (Univerzitet u Sarajevu) i sam autor. Muzički program čini hor i orkestar „Bosana“. Događaj je dio manifestacije „Dani bošnjačke knjige“ u Zagrebu, u organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine RH.)

OCJENE PROF. DR. BRANIMIRA BELAJA

„Zaključno se može reći da je prva od predviđenih triju knjiga Gramatike bosanskoga jezika kolege Palića uzorno znanstveno djelo.“
„Gramatika je primarno deskriptivna, ali… uvelike premašuje uobičajene okvire deskriptivnih gramatičkih priručnika.“
„…njezina temeljna deskriptivna narav u više navrata nadograđena ozbiljnom ‘notom’ eksplikativnosti.“
„…predstavlja pravo ‘osvježenje’ u odnosu na danas prevladavajuće kvantitativne i eksperimentalne pristupe.“
„…bez ikakvih se ograda može tvrditi da je riječ o do sada najtemeljitijoj novoštokavskoj deskriptivnoj gramatici.“
„…svesrdno preporučujem i kroatistima i serbistima i montenegristima.“
„Posebno pozdravljam autorovu odluku da ne upotrebljava naziv atribut kao sintaktičku kategoriju.“
„…prvi put u jednoj deskriptivnoj gramatici uvodi pojam determinatora.“
„…uvodi se posebna vrsta komplementa terminom internaliziranoga komplementa“ (za pasivne konstrukcije).
„…po minucioznosti i sustavnosti daleko premašuje uobičajene opise“ (opis modalnosti).
„…vrlo iscrpan opis različitih adverbijalnih značenja i rečeničnih modifikatora.“
„…vrlo se vješto i uspješno kombiniraju različiti teorijsko‑metodološki okviri.“

Belaj „prvu od triju knjiga“ izričito označava kao uzorno znanstveno djelo, koje po opsegu tema i dubini obrade nadilazi standard deskriptivne gramatike i dobija „notu“ teorijske eksplikativnosti. To je, prema njegovoj mjeri strogoće, najviši rang koji se danas može dodijeliti jednoj gramatici štokavskog standarda.

Palićeva „Gramatika“ je metodološki eklektična na najbolji način: kombinira gramatiku fraznih struktura (generativna tradicija), zavisnosnu tradiciju (Helbig), elemente uloge i referencije (Van Valin) i kognitivnu gramatiku, uvijek prema naravi problema. Zbog toga je tekst upotrebljiv i izvan jezikoslovne bosnistike.