Izabrana djela, koja je priredio Božidar Petrač, objavila je u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti Matica hrvatska
Izabrana djela bošnjačkog, hrvatskog I bosanskohercegovačkog književnika Envera Čolakovića, koja je priredio Božidar Petrač, objavila je u biblioteci “Stoljeća hrvatske književnosti” Matica hrvatska
U knjigu je uvršten izbor pjesama objavljenih u periodici u razdoblju od 1943. do 1977. godine, pripovijetke “Mujin Bajram”, “Sejdin grijeh”, “Lokljani”, “Lijepo li si, šeher Sarajevo” i “Nesanica” te roman “Legenda o Ali-paši”.
Enver Čolaković je književnik i prevoditelj s mađarskog, njemačkog i engleskog jezika. Rođen je u Budimpešti 1913. A preminuo u Zagrebu 1976. godine. Čolaković je sebe u prvom redu smatrao pjesnikom, a poezija mu je bila posvećena Bosni, nadahnuta narodnim predajama i islamom.
Dolaskom u Sarajevo poslije Prvoga svjetskog rata, tridesetih godina 20. stoljeća ulazi u hrvatsku i bosansko-hercegovačku književnost i postiže velik uspjeh romanom “Legenda o Ali-paši”, koji je na natječaju Matice hrvatske dobio nagradu za najbolji hrvatski roman za 1943. godinu.
Godine 1944. imenovan je atašeom za kulturu pri hrvatskom poslanstvu u Mađarskoj. Poslije sloma NDH u Sarajevu je od novih vlasti uhićen 1945. godine i proveden u Zagreb nakon čega je nekoliko puta puštan i ponovno uhićivan. Od 1945. godine nastavio je živjeti u Zagrebu, radeći kao korektor u Nakladnom zavodu Hrvatske te kao redaktor u Leksikografskom zavodu.
“Kako je pjesnik živio u dvjema različitim kulturnim i duhovnim sredinama, više je nego očito da je uspio poetski izraziti vrijednosti kršćanske i islamske duhovnosti i svojom pjesničkom snagom i vještinom pomirivati nacionalne vrijednosti tih dviju kultura. Međutim, posljeratne prilike dovode ga na margine javnoga i književnog života tijekom kojega je uporno i ustrajno nastavljao pisati – za ladice, svjestan da ne može i neće moći objavljivati”, rekao je urednik Božidar Petrač.
Usprkos političkoj situaciji, Enver Čolaković bio je član Matice hrvatske, Društva književnika Hrvatske, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i PEN-kluba, te anonimni prevoditelj više djela Ervina Šinka s mađarskoga jezika.
IZVOR: Hina, Bosna, Večernji list
