Njemačka je 2011. godine suspendovala obavezno služenje vojnog roka, nakon čega je vojska funkcionisala kao profesionalna armija. Novi zakon sada predviđa da će svi mladići od 18 godina primati upitnik Bundeswehra u kojem će morati navesti svoju fizičku spremnost i spremnost na služenje. Muškarci će biti obavezni da odgovore, dok će to za žene biti dobrovoljno, jer bi uvođenje obaveze za žene zahtijevalo izmjenu Ustava

Njemačka se, pred prijetnjom iz Rusije, odlučno vraća politici naoružavanja i raspravama o vojnom roku, što podsjeća na retoriku Hladnog rata. Vlada kancelara Friedricha Merza juče je usvojila nacrt zakona o ponovnom uvođenju služenja vojnog roka, koji bi trebao stupiti na snagu 2026. godine. Za sada se predviđa da će biti dobrovoljan, ali Merz ne isključuje mogućnost da postane obavezan ako se ne ispune ciljevi regrutacije ili ako se sigurnosna situacija dodatno pogorša.

Njemačka je 2011. godine suspendovala obavezno služenje vojnog roka, nakon čega je vojska funkcionisala kao profesionalna armija. Novi zakon sada predviđa da će svi mladići od 18 godina primati upitnik Bundeswehra u kojem će morati navesti svoju fizičku spremnost i spremnost na služenje. Muškarci će biti obavezni da odgovore, dok će to za žene biti dobrovoljno, jer bi uvođenje obaveze za žene zahtijevalo izmjenu Ustava.

Prvi kontingenti regruta koji se prijave i budu odabrani služit će najmanje šest mjeseci, uz mogućnost produženja. Predviđena mjesečna neto naknada iznosi oko 2.300 eura, uz besplatan smještaj, hranu i medicinsku njegu. Regruti će moći birati između služenja u kopnenoj vojsci, mornarici, zrakoplovstvu ili specijaliziranim cyber jedinicama.

Kancelar Merz naglasio je da je cilj jačanje Bundeswehra prema aktuelnim potrebama: „Naš cilj je osnažiti osoblje njemačke vojske u skladu s današnjim sigurnosnim zahtjevima. Želimo učiniti vojni rok privlačnijim i privući više mladih. Ako bude potrebno prilagoditi zakon, to ćemo i uraditi.“

Na zajedničkoj konferenciji za medije s Merzom, ministar odbrane Boris Pistorius istakao je: „Njemačka vojska mora rasti. Međunarodna sigurnosna situacija, a naročito agresivni stav Rusije, to zahtijeva. Ne trebamo samo dobro opremljenu vojsku, na tome već radimo dvije i po godine, nego i vojsku s čvrstom personalnom strukturom.“

Njemačka trenutno ima oko 175.000 vojnika. Cilj vlade i NATO-a jeste povećanje broja na 260.000 aktivnih vojnika i 200.000 rezervista do kraja decenije, što bi zemlji omogućilo mobilizaciju ukupno 460.000 pripadnika. To je gotovo pola miliona vojnika – brojka koja i dalje daleko zaostaje za 1,5 miliona koliko su dvije Njemačke imale u vrijeme Hladnog rata.

Sam zakon izazvao je žestoke rasprave i podjele unutar vladajuće koalicije. Socijaldemokrate insistiraju na dobrovoljnom modelu, dok mnoge konzervativne struje zahtijevaju „automatski mehanizam“: ako se ne dostigne potreban broj vojnika, vojni rok bi se aktivirao kao obavezan bez dodatnog glasanja u parlamentu, poput švedskog modela. CSU-ov lider Markus Söder čak traži direktno uvođenje obaveznog roka.

Unutar CDU-a vlada skepticizam: pojedini zastupnici smatraju da se rast Bundeswehra s 180.000 na 260.000 vojnika ne može postići isključivo dobrovoljnim putem. Udruženja vojske i rezervista traže brže povećanje kapaciteta odvraćanja, dok studentske organizacije upozoravaju da vlada ne vodi računa o planovima mladih ljudi i njihovom obrazovanju.

Novi zakon predviđa višefazni pristup:

Od 2026. godine: svi mladići i djevojke od 18 godina dobit će pismo Bundeswehra da prijave svoju spremnost. Muškarci će biti obavezni da odgovore, žene ne.

Od 2027. godine: počinju obavezni ljekarski pregledi, i to do 200.000 godišnje, za sve muškarce rođene nakon 2008. godine.

Od 2028. godine: pregledi će obuhvatati sve muškarce od 18 do 25 godina, bez obzira na to jesu li izrazili interes za služenje.

Na taj način, vlada će imati jasan pregled koliko je mladih regruta zaista dostupno. Svi koji budu izabrani biće proglašeni privremenim vojnicima.

U okviru programa izgradnje Bundeswehra, planirana je izgradnja 7.150 novih kasarni, obnova zapuštenih vojnih objekata i povećanje broja spavaonica. Troškovi će biti značajni, jer status privremenog vojnika podrazumijeva veće izdatke od trenutnih dobrovoljnih regrutacija.

Pored samog zakona o vojnom roku, vlada je najavila i osnivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje bi trebalo donositi brze odluke u kriznim situacijama.

Održavanje sjednice vlade u sali Ministarstva odbrane otpornoj na prisluškivanje i prisustvo vrhovnog komandanta NATO-a u Evropi Alexusa Grynkewicha poslali su jasnu poruku da se Njemačka priprema za dugotrajnu konfrontaciju s Moskvom.

Njemački vojni rok nikada nije imao veliku popularnost, opterećen historijom nacizma, Drugim svjetskim ratom i podjelom zemlje u Hladnom ratu. Ali invazija Rusije na Ukrajinu 2022. promijenila je percepciju: Ministarstvo odbrane već dvije godine vodi snažnu kampanju da oružane snage učini privlačnijim za mlade.

Ipak, kritičari upozoravaju da nova mjera neće sama po sebi riješiti problem, jer njemačkom društvu nedostaje povjerenje u vojsku. S druge strane, prijetnje iz Moskve postaju sve glasnije, ruski državni mediji gotovo svakodnevno spekulišu o mogućem napadu na Berlin, što dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti.