Sastanak između Trumpa i Netanyahua održan je na kraju dana u kojem su otkriveni izraelski planovi da se u ruševinama grada Rafa, na jugu Gaze, uspostavi logor za prisilno preseljenje 600.000 Palestinaca. Ti objekti bi u početku bili namijenjeni za Palestince iz kampa Al Mawasi na jugozapadu Pojasa Gaze, koji je česta meta izraelskih napada

Američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastali su se u ponedjeljak u Washingtonu, na njihovom trećem susretu otkako se republikanac vratio na vlast u januaru. Sastanak je održan dok je Trump hitno pokušavao pokrenuti mirovni sporazum koji je predložio prošle sedmice s ciljem da okonča rat u Gazi.

Trump je dočekao svog gosta u Plavoj sobi Bijele kuće na večeri za stolom za kojim su, s jedne strane, sjedili članovi njegove administracije, a s druge strane izraelska delegacija. Na početku večeri, Netanyahu je Trumpu uručio pismo očito napisano kako bi mu laskalo. U tom pismu je predložio da se američkog predsjednika nominuje za Nobelovu nagradu za mir. Trump je već godinama uvjeren da zaslužuje tu nagradu.

„On upravo sada gradi mir širom svijeta“, izjavio je izraelski premijer, „[i to čini] s jednom zemljom za drugom.“ Netanyahu je novinarima, koji su prisustvovali početku večere u trajanju od oko 20 minuta, kazao da je to pismo već poslao Norveškom odboru za Nobelovu nagradu.

Bio je to prvi susret dvojice lidera otkako je američki predsjednik naredio rizičan zračni napad na tri iranska nuklearna postrojenja prije nešto više od dvije sedmice, čime je prekinuo s politikom suzdržavanja prema tom starom američkom rivalu koja je trajala četiri i po decenije. Obojica su se složila da predstave tu vojnu operaciju kao zajednički uspjeh. Netanyahu ju je opisao kao „nevjerovatnu“ i „istorijsku pobjedu“.

Također je to bio i prvi susret nakon što je Trump najavio 60-dnevni prekid vatre između Izraela i Hamasa. Već danima vrši pritisak na obje strane da potpišu sporazum kako bi mogao postići diplomatski poen.

Netanyahu je izrazio otvorenost za mirovni sporazum, ali je pojasnio da on ne može uključivati priznanje palestinske države. „Mi ćemo graditi mir sa svojim susjedima, s onima koji nas ne žele uništiti“, rekao je, „i gradit ćemo mir u kojem će naša sigurnost uvijek biti u našim rukama. Biće onih koji će reći: ‘To nije prava država. To nije to,’ ali nas nije briga.“

Trump, u pratnji članova svoje administracije, uključujući Stevea Witkoffa, svog izaslanika za Bliski istok, te državnog i odbrambenog sekretara, Marca Rubija i Petea Hegsetha, izjavio je: „Situacija na Bliskom istoku će se značajno smiriti. [Zemlje u regiji] nas poštuju, i poštuju Izrael.“ Među temama planiranim za večeru u Bijeloj kući bile su, osim brutalne vojne ofanzive u Gazi, stanje iranskog nuklearnog programa nakon rata koji je pokrenuo Izrael — Trump ga je nazvao „ratom od 12 dana“, referirajući se na trajanje međusobnih napada dvije strane koje je započeo Netanyahu — i opća situacija na Bliskom istoku.

Američki predsjednik je uvjeren da će demonstracija sile u Iranu natjerati druge zemlje da se pridruže Abrahamovim sporazumima, koji su omogućili normalizaciju diplomatskih odnosa između više arapskih prijestolnica i Izraela krajem prvog Trumpovog mandata, tokom kojeg je Netanyahu pet puta posjetio Bijelu kuću.

Izraelski premijer vjeruje da bi rat s Iranom, koji je nazvao operacijom uklanjanja „dviju tumora“ koji su prijetili njegovoj zemlji (balističkih i nuklearnih kapaciteta), mogao biti „početak historijskog širenja Abrahamovih sporazuma“. „[Libanska milicija] Hezbollah je poražena. Iran je izvan igre. Mislim da to otvara prilike za stabilnost, sigurnost i na kraju mir [na Bliskom istoku]. Mnogo se može izgubiti povratkom u sukob, a mnogo dobiti ako krenemo prema miru“, dodao je Netanyahu.

„Mislim da smo blizu dogovora o Gazi. Mogli bismo ga finalizirati ove sedmice“, rekao je Trump novinarima prošle nedjelje. „Dobili smo mnogo talaca nazad, ali što se tiče onih koji još uvijek ostaju — kojih je prilično mnogo [oko 50, uključujući žive i mrtve] — vjerujemo da ćemo to riješiti ove sedmice.“

Američki predsjednik je rekao i da njegova administracija „radi na mnogo toga.“ „Jedna od tih stvari je vjerovatno trajni sporazum s Iranom. Oni moraju odustati od svega onoga što vi dobro poznajete“, kazao je, misleći na iranski nuklearni program, te ponovio — uprkos nedostatku dokaza koji bi potkrijepili njegovu tvrdnju — da su američki napadi na tri postrojenja za skladištenje i obogaćivanje uranija doveli do „potpunog i cjelovitog uništenja“.

Sastanak između Trumpa i Netanyahua održan je na kraju dana u kojem su otkriveni izraelski planovi da se u ruševinama grada Rafa, na jugu Gaze, uspostavi logor za prisilno preseljenje 600.000 Palestinaca. Ti objekti bi u početku bili namijenjeni za Palestince iz kampa Al Mawasi na jugozapadu Pojasa Gaze, koji je česta meta izraelskih napada.

„Ako ljudi žele ostati, mogu ostati“, rekao je Netanyahu kao odgovor na pitanja novinara o Trumpovim planovima za budućnost Gaze, uključujući i ideju da se taj prostor pretvori u luksuznu obalnu destinaciju (neku vrstu bliskoistočne „Riviere“, u fantaziji investitora u nekretnine koji je trenutno američki predsjednik).

Izraelski premijer je rekao da republikanski predsjednik ima „briljantnu viziju“ i pohvalio je prijedlog da Palestinci u potpunosti napuste teritoriju. „To se zove slobodan izbor. Ali ako žele ostati, neka ostanu. Radimo s nekoliko zemalja kako bismo vidjeli možemo li pronaći mjesta gdje bi ih primili. Želimo Palestincima pružiti bolju budućnost.“ Trump se tada nadovezao rekavši da Sjedinjene Američke Države „imaju veliku saradnju s nekoliko susjednih zemalja.“

Ovih dana, zahvaljujući otkriću britanskog lista Financial Times, pojavile su se informacije o projektu za budućnost Gaze nakon rata, koji uključuje izgradnju „Trump Riviere“ i industrijske zone nazvane po Elonu Musku. Na toj ideji rade grupa izraelskih investitora, američka konsultantska firma Boston Consulting Group i britanski think-tank povezan s bivšim premijerom Tonyjem Blairom.

Par sati prije početka večere u Washingtonu, stigla je vijest o pogibiji najmanje četvorice izraelskih vojnika u zasjedi na sjeveru Gaze. Witkoff je događaj opisao kao „veoma tragičan“, u jeku još jednog smrtonosnog dana za Palestince, i rekao da je to bila jedna od tema uvodnih razgovora večeri. Izrazio je nadu da to neće omesti prekid vatre, za koji se nada da će „doći vrlo brzo.“

Prije sastanka s Trumpom, Netanyahu je održao sastanke s Rubiom i Witkoffom, koji je, osim što je Trumpov izaslanik za Bliski istok, i autor plana prekida vatre koji je sada na stolu. Američki zvaničnik je najavio put u Dohu, Katar, u petak, gdje će učestvovati u razgovorima o mogućem prekidu vatre i oslobađanju izraelskih talaca koje Hamas još uvijek drži.

Sastanak Trumpa i Netanyahua pomno je praćen u Gazi, gdje je broj poginulih u izraelskoj vojnoj ofanzivi već premašio 57.500, ali i u Iranu, Jemenu, Siriji i Libanu — zemljama čiji je regionalni balans poremećen iz različitih razloga od napada Hamasa 7. oktobra 2023.

„Već smo transformisali lice Bliskog istoka do neprepoznatljivosti, a imamo priliku i sposobnost da ga dodatno transformišemo i postignemo veliku budućnost za Državu Izrael, izraelski narod i čitavu regiju“, izjavio je Netanyahu prije puta u SAD.

Trumpov prijedlog ima podršku Katara i Egipta, zemalja na koje se američka administracija oslanja za uspjeh inicijative. Polazna tačka je 60-dnevni prekid vatre tokom kojeg bi se započela razmjena otprilike 10 od 20 talaca za koje se vjeruje da su živi, kao i nekih od 30 tijela koje Hamas još drži. Zauzvrat, Netanyahu će osloboditi veći broj palestinskih zatvorenika, koji još nije preciziran. Prijedlog također predviđa, prema pisanju Washington Posta, da Hamas ne smije televizijski prenositi primopredaju talaca, za razliku od prethodnih pokušaja mira, te da američki predsjednik zadržava pravo da objavi konačni prekid vatre kada do toga dođe.

Posljednje primirje je prekinuto u martu, nakon dva mjeseca zatišja, kada je Netanyahu naredio nastavak napada. U pozadini i dalje stoji ista crvena linija za Izrael: želi privremeno primirje i povratak talaca, ali njegova vlada odbija pristati na definitivni kraj rata. Hamas, s druge strane, traži upravo to — kraj rata i povlačenje izraelskih trupa iz Gaze.

IZVOR: El Pais