Praznine u hrvatskom zdravstvenom sistemu sve se teže popunjavaju, a kriza je najizraženija na otocima. Dok u zemlji nedostaje gotovo 300 liječnika obiteljske medicine, a u narednih pet godina u mirovinu odlazi njih još 900, opstanak lokalne skrbi sve više ovisi o zdravstvenim djelatnicima iz susjednih zemalja

Praznine u hrvatskom zdravstvenom sistemu sve se teže popunjavaju, a kriza je najizraženija u manjim sredinama i na otocima. Dok prema podacima Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) državi u ovom trenutku nedostaje 288 liječnika obiteljske medicine, prognoze za blisku budućnost još su dramatičnije: u narednih pet godina u mirovinu odlazi njih gotovo 900.

Čak 859 aktivnih obiteljskih liječnika starije je od 60 godina, dok ih više od pedeset radi i nakon navršene sedamdesete godine života. U takvim okolnostima, stabilnost lokalne zdravstvene skrbi sve se više oslanja na stručnjake koji dolaze iz susjednih zemalja.

Na otoku Velom Ižu, gdje tokom zime živi svega 250 do 300 stanovnika, a na susjednom Malom Ižu oko stotinu, prisutnost liječnika pitanje je opstanka. Predsjednik Mjesnog odbora Veli Iž Siniša Kulišić, rođen na otoku gdje je proveo čitav život, ističe kako mještani imaju osnovnu školu, profesore, pa i planiranu izgradnju dječjeg vrtića, no liječnik ima poseban status. Budući da stanovništvo uglavnom čine umirovljenici, doktor im pruža osjećaj sigurnosti, dok izbivanje zdravstvenog kadra unosi nemir u svakodnevicu.

Rješenje za Iž stiglo je iz Sarajeva u liku Luke Pirnata, umirovljenog liječnika obiteljske medicine i specijalista opće kirurgije. Razmišljajući o preseljenju u Hrvatsku još za vrijeme pandemije, Pirnat je na Facebooku sasvim slučajno uočio vijest da je Iž ostao bez doktora. Premda je čitav radni vijek proveo u rodnom Sarajevu i tamo otišao u mirovinu sa 65 godina, odluku da nastavi raditi donio je brzo. Kako sam navodi, odmor mu je ubrzo postao monoton jer su mu nedostajali rad i pacijenti, pa je prihvatio ponudu s otoka.

U otočkoj ordinaciji usko surađuje s medicinskim tehničarom Damjanom Sutlovićem, u kojeg mještani imaju potpuno povjerenje. Iako je stigao nedavno, dr. Pirnat ne skriva oduševljenje novom sredinom. Odbio je ponude u većim ordinacijama koje dnevno obrađuju od 70 do 120 pacijenata te naglašava kako mu rad na Ižu omogućuje da se svakom čovjeku posveti i sasluša ga, što pacijentima najviše i treba. Njegove su namjere, kako ističe, dugoročne i planira ostati na otoku dok god mještani budu imali potrebu za njegovim angažmanom.

Slična priča bilježi se i na Cresu, gdje u obiteljskoj medicini radi dr. Driton Zeneli, rodom iz Sjeverne Makedonije. Njegov dolazak također je bio splet okolnosti: nakon što je na YouTubeu pogledao snimku Cresa, poslao je upit Domu zdravlja Primorsko-goranske županije. Doznao je da Grad Cres gotovo godinu dana nema stalnog liječnika za posebnu ordinaciju obiteljske medicine, nakon čega je uslijedila odluka o preseljenju.

Dr. Zeneli na Cresu boravi više od dvije godine. U početku je njegova ordinacija skrbila za oko 1.300 pacijenata, dok se danas taj broj popeo na 1.500. S obzirom na to da na otoku nema bolnice, svaka odluka donosi veliku odgovornost jer izravno utječe na ljudske živote. Trenutačno živi u apartmanu uz subvenciju Grada Cresa, a uskoro očekuje preseljenje u novi stan u sklopu projekta izgradnje stambenih jedinica za zdravstvene djelatnike, što navodi kao iznimno važnu motivaciju za ostanak na otoku. Privikavanje na miran otočki ritam trajalo je neko vrijeme, no danas mu dinamičan život velikog grada i gužve u javnim ustanovama više ne odgovaraju, a bliskost i međusobno poznavanje mještana vidi kao prednost života na Cresu.

IZVOR: HRT

Cijeli prilog Hrvatske televizije pogledajte OVDJE