Ovo je najveća promjena u biračkom pravu od 1969. godine, kada je dobna granica spuštena sa 21 na 18 godina. Ipak, neki zastupnici Laburističke stranke strahuju da bi potez mogao imati kontraefekat i pojačati podršku lijevo orijentiranim strankama, dok se drugi plaše da bi mogao ojačati Reform UK, koja sve više dobija podršku među mladim muškarcima.
Dobna granica za glasanje bit će spuštena na 16 godina širom Ujedinjenog Kraljevstva do narednih općih izbora, što predstavlja veliku promjenu u demokratskom sistemu, uprkos određenim zabrinutostima unutar Laburističke stranke da bi to moglo ići u korist manjim strankama poput Zelenih i Reform UK.
Vlada je saopćila da će ta mjera donijeti više pravednosti za mlade od 16 i 17 godina, od kojih mnogi već rade i mogu služiti u vojsci. Keir Starmer je izjavio da je važno da tinejdžeri koji plaćaju poreze imaju pravo odlučivati o tome kako će se taj novac trošiti. Ovom promjenom glasanje sa 16 godina postaje pravilo u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu, s obzirom na to da su Škotska i Wales već ranije omogućili takvo pravo na izborima za svoje parlamente i lokalne vlasti.
Ovo je najveća promjena u biračkom pravu od 1969. godine, kada je dobna granica spuštena sa 21 na 18 godina. Ipak, neki zastupnici Laburističke stranke strahuju da bi potez mogao imati kontraefekat i pojačati podršku lijevo orijentiranim strankama, dok se drugi plaše da bi mogao ojačati Reform UK, koja sve više dobija podršku među mladim muškarcima.
Lider Reform UK, Nigel Farage, optužio je vladu da pokušava „namjestiti“ sistem kako bi škole mogle oblikovati stavove mladih kroz „ljevičarske predrasude“. Ipak, poručio je da će Laburisti doživjeti „šok svog života“ jer Reform planira privući glasače uzrasta 16 i 17 godina do sljedećih izbora.
Zamjenica premijera Angela Rayner umanjila je zabrinutosti unutar svoje stranke da bi promjena mogla uticati na izborni ishod, ističući da je više zabrinuta zbog dezinformacija među glasačima.
„Ne možete reći: ne sviđa mi se šta će demokratija donijeti, pa neću dati demokratiju. Taj argument je, po meni, ćorsokak“, izjavila je za Guardian. „Moramo se angažirati s ljudima da shvate važnost demokratije i zašto treba da iskoriste svoje pravo glasa, te im predstaviti zašto smo mi ti koji trebamo obavljati taj posao.“
„Više me brinu dezinformacije, lažne vijesti i načini na koje ljudi danas dolaze do informacija, jer to više iskrivljuje demokratiju nego pravo 16- i 17-godišnjaka da glasaju.“
Analiza instituta More in Common pokazala je da novodobijeni birači čine vrlo mali dio ukupnog biračkog tijela, pa to vjerovatno neće značajno utjecati na nacionalnom nivou. Ipak, u političkom pejzažu u kojem je sve više fragmentacije, čak i male promjene mogu imati veliki lokalni efekat.
Direktor instituta, Luke Tryl, izjavio je: „Veće pitanje od izbornog utjecaja jeste – hoće li ova promjena biti popularna? Javnost se protivi spuštanju dobne granice za glasanje u omjeru 48% naspram 27%, i to nije među prioritetima većine Britanaca.“
Ova promjena ispunjava obećanje iz izbornog manifesta Laburističke stranke i čini Britaniju jednom od zemalja s najnižom starosnom granicom za glasanje na svijetu.
U ostatku Evrope, samo Austrija, Malta, Otok Man i Kanalska ostrva imaju pravo glasa sa 16 godina, dok su u svijetu to omogućile još Brazil, Argentina i Kuba.
Promjenu su pozdravili zagovornici izborne reforme. Međutim, Konzervativci su saopćili da je ova mjera „zbunjujuća“, s obzirom na to da mladi od 16 i 17 godina još uvijek ne mogu legalno pušiti, piti alkohol ili kupovati listiće za lutriju.
U okviru širokog paketa reformi, vlada će proširiti spisak dozvoljenih dokumenata za biračku identifikaciju, uključujući bankovne i vojne kartice. Biće uvedena stroža pravila za zaštitu od stranog političkog uplitanja i zloupotrebe kandidata.
Reforme također uključuju mjere za podsticanje registracije birača. Iako se ne uvodi automatska registracija, vlada planira sistem koji će smanjiti potrebu za višestrukim unosom podataka među različitim državnim službama.
Reforme u vezi s finansiranjem izbora pozdravile su organizacije koje se zalažu za veću transparentnost, ali nova pravila ipak ne uvode ograničenja na visinu političkih donacija. Rayner je rekla da će novi zakoni „uspostaviti pravu ravnotežu“.
Ministri će zatvoriti pravne rupe koje bi mogle omogućiti strano finansiranje izbora, kao i lažne donacije putem fiktivnih kompanija, te će uvesti nove testove za političke donatore.
Stranke će morati procijeniti kompanije koje im daju donacije na osnovu kriterija koji dokazuju njihovu vezu s UK ili Irskom. Kompanije koje daju donacije morat će dokazati da ostvaruju prihode u tim zemljama.
Trenutno bilo koja kompanija registrirana u UK može donirati političkim strankama, bez obzira na vlasništvo i porijeklo novca.
Neki su aktivisti pozivali na još obimnije reforme nakon što je američki milijarder Elon Musk najavio mogućnost donacije od 100 miliona dolara stranci Reform UK-u – ideju od koje je, čini se, ipak odustao nakon zategnutih odnosa s Nigelom Farageom, osnivačem i liderom partije Reform UK.
