Građanski rat, koji traje već više od četiri godine, rezultirao je s gotovo 70 hiljada mrtvih i više od tri miliona raseljenih osoba. Ekonomski kolaps, hiperinflacija i nezaposlenost dodatno su pogoršali situaciju. Istovremeno, trgovina drogom doživjela je nagli porast, a vojna hunta, kao i pridružene milicije, iz toga izvlače izravnu korist.

Myanmar, nekadašnja Burma, postao je ključna tačka svjetske proizvodnje droge, posebno nakon što su talibani u Afganistanu obustavili proizvodnju opijuma. Zemlja zahvaćena brutalnim građanskim ratom pretvorena je u glavno uporište za proizvodnju i krijumčarenje sintetičkih droga i heroina, čime se finansira autoritarna vojna hunta na vlasti. Droga tako postaje ne samo izvor bogatstva, već i sredstvo represije, korupcije i produženja rata koji je već odnio desetke hiljada života.

Na planinskim cestama u južnom dijelu savezne države Shan, u regiji Pekon, krijumčari svakodnevno prevoze metanfetamine – skriveni u odjeći, motociklima, automobilima, pa čak i u džepovima vojnika. Cilj su granice s Tajlandom, Laosom i Kinom.

U toj regiji droga nosi naziv „yaba“ – male crvene tablete lako prenosive i jeftine za proizvodnju, ali s potencijalom da generiraju milionske profite. Upravo ta droga sve više finansira oružane sukobe i postaje valuta za održavanje moći vojne hunte.

Nakon vojnog udara u februaru 2021. godine, kojim je svrgnuta civilna vlada predvođena dobitnicom Nobelove nagrade za mir, Aung San Suu Kyi, Myanmar je utonuo u sveobuhvatni sukob. Građanski rat, koji traje već više od četiri godine, rezultirao je s gotovo 70 hiljada mrtvih i više od tri miliona raseljenih osoba. Ekonomski kolaps, hiperinflacija i nezaposlenost dodatno su pogoršali situaciju. Istovremeno, trgovina drogom doživjela je nagli porast, a vojna hunta, kao i pridružene milicije, iz toga izvlače izravnu korist.

U nekim područjima, vojska i proruski orijentirane naoružane grupe nadziru proizvodne laboratorije i krijumčarske rute. Metanfetamin se proizvodi u skrivenim tvornicama smještenim u planinskim područjima pod nadzorom proradikalnih milicija. Vojnici i oficiri direktno učestvuju u transportu i zaštiti droga, uzimajući postotke od svakog prolaska. Ova nevidljiva simbioza između kriminala i države omogućuje hunta režimu da preživi međunarodne sankcije i unutrašnje pritiske.

Unatoč nadmoći oružane sile, pokret otpora u zemlji ne jenjava. Etničke milicije – Karenni, Kachin, Karen, Arakan i Chin – udružile su se s novonastalim snagama otpora kao što je Narodna odbrambena vojska (PDF), vojno krilo podzemne vlade nacionalnog jedinstva (NUG), kako bi zbacili vojni režim. U nekim područjima ostvareni su značajni pomaci: gradovi i granični prijelazi prešli su u ruke pobunjenika, a Pekon, jedno od ključnih čvorišta krijumčarskih ruta, sada je pod kontrolom karenskih boraca koji se javno protive proizvodnji i prometu drogama.

Iako su mnogi krijumčari uhvaćeni i zatvoreni, stvarni problem ostaje netaknut – ogromna potražnja i golemi profiti koje droga donosi. Na samo jednom kontrolnom punktu, lokalna karenska policija otkrila je hiljade tableta u vozilima i kod pojedinaca koji su pokušavali prenijeti drogu preko granice. Većina njih su siromašni seljani ili građani koji u očaju pristaju biti kuriri u zamjenu za novac potreban za preživljavanje.

No metamfetamin nije jedina droga koja dolazi iz Myanmara. U planinama južne države Shan prostiru se polja prekrivena cvjetovima maka. U ruralnim zajednicama, muškarci i žene svakodnevno režu kapsule maka i skupljaju opijumski sok. Opijum se prodaje kineskim nakupcima koji ga unaprijed otkupljuju, a potom šalju u laboratorije gdje se prerađuje u morfij i heroin.

Službeni podaci Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC) pokazuju da je Myanmar 2023. godine proizveo 1.080 tona opijuma – 36 posto više nego prethodne godine – čime je zemlja zauzela prvo mjesto u svjetskoj proizvodnji. Vrijednost proizvedenog opijuma premašuje dvije milijarde dolara, a pravi profit odlazi u ruke vojske, krijumčarskih mreža i transnacionalnih kriminalnih sindikata.

Jedna od najvećih i najorganiziranijih kriminalnih mreža koja učestvuje u ovom poslu jest tzv. Sam Gor, operativna u cijelom Zlatnom trokutu – području gdje se spajaju granice Myanmara, Laosa i Tajlanda. Unatoč hapšenju vođe te mreže 2021. godine, organizacija nastavlja funkcionirati, održavajući mrežu laboratorija, skladišta i kanala distribucije diljem Azije i šire.

Usporedbe radi, sličnu ulogu ranije je imao legendarni Khun Sa, “kralj heroina” koji je tokom osamdesetih i devedesetih godina kontrolirao veliki dio države Shan, vodeći privatnu vojsku od 15.000 ljudi. Njegovo carstvo srušeno je tek 1996. godine, a on je ostatak života proveo pod zaštitom istih generala koji su mu godinama omogućavali nesmetano poslovanje.

Danas, Karenni borci na prvoj liniji fronta tvrde da vojni režim ne samo tolerira upotrebu metanfetamina među svojim vojnicima, već ih i aktivno distribuira kako bi vojnike držao pod kontrolom i povećao njihovu “borbenu učinkovitost”. Zbog ovisnosti, mnogi vojnici gube sposobnost racionalnog rasuđivanja, što dovodi do sve brutalnijih napada na civile, škole i bolnice. (IZVOR: Panorama)