Povodom Dana prijestolja, koji se obilježava svake godine 30. jula, Muhamed VI je pomilovao ukupno 19.673 osuđenika, što je jedna od najvećih brojki u historiji marokanskog kraljevskog pomilovanja. Ova praksa se redovno provodi tokom državnih i vjerskih praznika radi rasterećenja prenapučenih zatvora
Sa sjevera Maroka, gdje provodi odmor, kralj Muhamed VI iskoristio je privilegiju kraljevskog pomilovanja uoči proslave 26. godišnjice svog dolaska na prijestolje. U obraćanju naciji u utorak navečer, pozvao je na zaustavljanje stvaranja „dvije brzine“ zemlje, ukazujući na rastuće ekonomske nejednakosti između urbanih obalnih i zaostalih ruralnih područja.
Povodom Dana prijestolja, koji se obilježava svake godine 30. jula, Muhamed VI je pomilovao ukupno 19.673 osuđenika, što je jedna od najvećih brojki u historiji marokanskog kraljevskog pomilovanja. Ova praksa se redovno provodi tokom državnih i vjerskih praznika radi rasterećenja prenapučenih zatvora.
Osim redovne serije od 2.415 osuđenika, pomilovano je i dodatnih 17.258 zatvorenika izabranih po posebnim humanitarnim kriterijima, saopćilo je Ministarstvo pravde. Među njima je i 115 doživotnih zatvorenika kojima su kazne preinačene u kazne s vremenskim ograničenjem, kao i 23 osuđenika na smrtnu kaznu, čije su kazne zamijenjene doživotnim zatvorom. Iako je smrtna kazna formalno na snazi, u Maroku se nije izvršavala više od trideset godina.
Adalá centar za ljudska prava, panarapska nevladina organizacija, zatražio je na ovaj dan opće kraljevsko pomilovanje za sve političke zatvorenike u Maroku. U memorandum upućenom ministarstvu za ljudska prava u Rabatu, Adalá je naglasio važnost ove godišnjice za procjenu napretka u oblasti prava i sloboda, uključujući slobodu medija i izražavanja. Međutim, centar ističe da i dalje postoje ozbiljni izazovi, poput pritisaka na novinare kroz sudske procese i politički-ekonomske pritiske koji ograničavaju slobodu govora.
Podsjećajući na prošlogodišnji gest pomilovanja ključnih kritičkih novinara, Muhamed VI je pokazao spremnost za unapređenje slobode izražavanja, što je tada predstavljeno kao „potvrda marokanske suverenosti i čin milosti bez vanjskih pritisaka“. Među zatvorenima su i aktivisti osuđeni za proteste u Rif planinama 2016. i 2017. te u saharskom kampu Agdaym Izik 2010. godine.
U svom govoru kralj je pozvao vladu da spriječi teritorijalni ekonomski raskol i da se bori protiv nejednakosti u društvu. Naglasio je da nema mjesta za „Maroko dviju brzina“ te da javne politike moraju raditi na poboljšanju života svih građana, bez obzira na njihovu lokaciju. Kralj je posebno istakao potrebu za inkluzivnim politikama koje obuhvataju zapošljavanje, unapređenje socijalnih usluga, zdravstva i obrazovanja, kao i efikasno upravljanje vodnim resursima nakon dužeg perioda suše.
Muhamed VI je priznao da je Maroko premašio prag UN-ovog indeksa ljudskog razvoja, ali da određene oblasti, naročito ruralne, i dalje pate od siromaštva i nedostatka osnovnih infrastruktura i usluga.
Prije govora, kralj je u Palati u Tetouanu primio godišnji izvještaj guvernera Centralne banke Maroka, Abdelatifa Juahrija, koji je istakao rast nacionalne ekonomije od 3,8% u 2024. godini, dok je nezaposlenost porasla na 13,3% uz kreiranje 82.000 novih radnih mjesta.
Kralj, uprkos zdravstvenim problemima i povredi koja ga je zadesila krajem prošle godine, javno se pojavio i održao govor pažljivo čitajući tekst. Njegova poruka je i ove godine bila usmjerena ka pomirenju s Alžirom, zemlji s kojom su diplomatski odnosi prekinuti 2021. godine. Izrazio je zahvalnost Velikoj Britaniji i Portugalu na podršci autonomnoj inicijativi Maroka za Saharu, u suprotnosti s zahtjevima Polisario Fronta i vlade u Alžiru.
