Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004. godine. Među donatorima su turska i talijanska vlada. Jula 2005. godine, Most je uvršten na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Naredbu je dao 1566. godine sultan Sulejman Veličanstveni, a projektant je bio Mimar Hajrudin. Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, 9. novembra 1993. godine od strane Hrvatskog vijeća odbrane (HVO). Obnovljen je nakon rata i ponovno otvoren za javnost 23. jula 2004. godine.

Stari most ima izražen luk širok 4 metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime). Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve.

S obzirom da su mnogi podaci o njegovoj izgradnji misterij, poput pitanja kako je bila podignuta njegova drvena konstrukcija, kako je kamen transportiran na lokaciju, te kako su drveni potpornji izdržali devetogodišnju izgradnju, on se može smatrati jednim od najvećih arhitektonskih dostignuća svog vremena.

Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004. godine. Među donatorima su turska i talijanska vlada. Jula 2005. godine, Most je uvršten na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.

Ovim povodom je u ponedjeljak u galeriji Bošnjačkog instituta svečano otvorena izložba slika Adina Hebiba „Tvoj i moj grad: Sarajevo – Mostaru 2025“, posvećena Starom mostu u Mostaru. Izložba je, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, organizirana povodom 21. godišnjice obnove i 20. godišnjice upisa Starog mosta na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske baštine. Na otvorenju su se, pored umjetnika, prisutnima obratili direktorica Instituta Amina Rizvanbegović Džuvić i predsjednik Upravnog odbora Erdal Trhulj, a čast da otvori izložbu pripala je gradonačelniku Sarajeva Samiru Avdiću. Otvorenje je nastupom upotpunila violonistkinja Matea Arsovski-Draganović, a nakon ceremonije prisutni su druženje nastavili u jedinstvenom ambijentu avlije Bošnjačkog instituta.

Adin Hebib (1955, Mostar) bosanskohercegovački je akademski umjetnik koji je karijeru izgradio radeći i izlažući širom svijeta. Hebibov bogati opus slika i grafičkih djela obuhvata scenografije, plakate, ilustracije knjiga i monografije. Priredio je preko 50 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Za svoj rad je dobio više stručnih nagrada i priznanja. Djela mu se nalaze u muzejskim, galerijskim i privatnim kolekcijama širom svijeta.

Umjetnik ovom izložbom – na kojoj su predstavljeni radovi njegovog prepoznatljivog slikarskog rukopisa, izraženog kolorita i ekspresivnih formi – odaje posvetu svom rodnom gradu Mostaru i obilježava godišnjicu obnove Starog mosta.

„Luk mosta u odrazu zelenog krvotoka Neretve je vibrirajući magličasti krug savršene božanske umjetnosti iz kojeg isijava kreativna snaga slikara Adina Hebiba. Kroz luk mosta odapinje kist u smjeru i cilju reprezentativne umjetnosti, gdje je estetika zakon, a nabujala emotivnost u vitalnosti egzistencije treptavi sfumato svih ekspresionističkih i apstraktnih kreacija vlasnika umjetničkog pečata, Adina Hebiba”, navodi prof. Vanja Gabrić u katalogu izložbe koji je štampan na 53 strane dvojezično.

Izložba će biti otvorena u galeriji Bošnjačkog instituta do 1.8.2025. godine.