Iako Rusija uporno odbacuje optužbe, moldovske vlasti tvrde da se radi o najvećem pokušaju stranog uplitanja u dosadašnjim izborima. „Moldovljani su glasali pod masivnim pritiskom Rusije i njenih posrednika“, poručio je Sanduin savjetnik Stanislav Secrieru.
Vladajuća proevropska Partija akcije i solidarnosti (PAS) predsjednice Maye Sandu ostvarila je pobjedu na parlamentarnim izborima u Moldovi, zadržavši većinu uprkos snažnim pokušajima ruskog utjecaja. Rezultati koji su sinoć stizali s biračkih mjesta pokazali su da je PAS osvojio oko 46% glasova, dok je blok proruskih stranaka okupljenih oko bivšeg predsjednika Igora Dodona stao na 27%.
Ovi izbori smatrani su prekretnicom za zemlju od 2,4 miliona stanovnika, koja još od sticanja nezavisnosti 1991. oscilira između približavanja Evropskoj uniji i zadržavanja veza s Moskvom.
Predsjednica Maia Sandu, bivša ekonomistica i zvaničnica Svjetske banke, svoj politički kapital uložila je u približavanje Moldove EU. Tokom kampanje naglašavala je da zemlja ima samo dvije opcije – nastaviti putem evropskih integracija ili se vratiti u orbitu Moskve.
Njen glavni protivnik, Igor Dodon, predstavljao je proruske snage okupljene u Patriotskom bloku. On je već najavio da će osporiti rezultate izbora, tvrdeći da su zabilježene nepravilnosti i da opozicija prikuplja dokaze za masovne proteste.
Izborni dan obilježili su pokušaji destabilizacije procesa: cyber-napadi na izborne sisteme, lažne dojave o bombama na biračkim mjestima u inostranstvu, pa čak i izvještaji da je Moskva plaćala sveštenike da u svojim propovijedima pozivaju vjernike da glasaju protiv PAS-a.
Iako Rusija uporno odbacuje optužbe, moldovske vlasti tvrde da se radi o najvećem pokušaju stranog uplitanja u dosadašnjim izborima. „Moldovljani su glasali pod masivnim pritiskom Rusije i njenih posrednika“, poručio je Sanduin savjetnik Stanislav Secrieru.
Pobjeda Sandu i njene stranke snažan je signal Bruxellesu i evropskim prijestolnicama koje su strahovale da bi Moskva mogla obnoviti utjecaj u regiji. Moldova, smještena između Rumunije i ratom pogođene Ukrajine, ima izuzetno važan geostrateški položaj.
Ohrabrujuće za proevropske snage jeste i prošlogodišnji referendum, na kojem su građani tijesnom većinom podržali da se članstvo u EU ugradi kao ustavni cilj. Time je potvrđen dugoročni smjer zemlje, iako izazovi ostaju veliki – od korupcije i ekonomskih teškoća do ruskog pritiska preko separatističkog regiona Pridnjestrovlja.
Sandu je glasajući u Kišinjevu upozorila birače da „sudbinu Moldove moraju odlučiti slobodni, a ne kupljeni glasovi“. Rezultati izbora sada se tumače kao potvrda da je većina građana spremna braniti evropsku budućnost zemlje uprkos prijetnjama i destabilizacijama.
Za Evropsku uniju, ishod predstavlja i poruku o izdržljivosti partnera u istočnom susjedstvu u trenutku kada Moskva pojačava hibridne napade širom kontinenta.
Moldavija je tako, barem zasad, pokazala da je sposobna odoljeti pritiscima i da njen evropski put ostaje realna opcija – iako će taj put vjerovatno biti dug, složen i neprestano osporavan.
