Sporazum o izgradnji međudržavnog mosta između Bosne i Hercegovine i Crne Gore na dionici Hum – Šćepan Polje trebao je predstavljati primjer regionalne saradnje, političke zrelosti i efikasnosti institucija dviju susjednih država. Međutim, načini na koje se ovaj projekt realizira u praksi ukazuju na zabrinjavajući proces erozije državnih nadležnosti – i to uz prešutnu, ili čak aktivnu, saglasnost državnog ministra komunikacija i prometa Edina Forte (Naša stranka / trojka).

Naime, iako je riječ o međunarodnom infrastrukturnom projektu u kojem Bosna i Hercegovina finansijski učestvuje s 50 posto sredstavatender za izgradnju mosta vrijedan 13,5 miliona KM raspisalo je entitetsko javno preduzeće „Putevi RS“ iz manjeg entiteta. Država, njen resorni ministar i nadležno ministarstvo u potpunosti su izostavljeni iz tehničke i institucionalne uloge nosioca projekta, čime je grubo narušena ustavna hijerarhija nadležnosti.

„Tender za izgradnju mosta vrijednog 13,5 miliona KM, u kojem Bosna i Hercegovina učestvuje sa 50% sredstava, raspisalo je javno preduzeće ‘Putevi RS’ iz manjeg bh. entiteta. Umjesto da štiti državne nadležnosti propisane Ustavom, ministar Forto samovoljno prepušta nadležnosti bh. entitetu RS“, napisao je danas na svom Facebook profilu Džemal Smajić, zastupnik Stranke za BIH u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, kod izgradnje međudržavnog mosta Svilaj između BiH i Republike Hrvatske, nosilac projekta bila je isključivo država Bosna i Hercegovina, tačnije Ministarstvo komunikacija i prometa BiH. Ni Federacija BiH, niti Republika Srpska, niti njihova entitetska preduzeća nisu imali institucionalnu ulogu u pregovorima, raspisivanju tendera ili upravljanju projektom. Ta praksa bila je u potpunosti usklađena s Ustavom BiH i međunarodnom pravnom normom – jer samo država ima pravo međunarodnog subjektiviteta.

„Taj most nije gradila ni Federacija BiH niti manji bh. entitet, već Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, uz ravnopravno učešće s Republikom Hrvatskom. Entitetske firme, uključujući Autoceste FBiH, nisu bile ni nosioci ni raspisivači tendera, nego dio cijelog projekta“, navodi se u Smajićevom upozorenju.

Ovakvo povlačenje države iz međunarodnih projekata nije bezazlena tehnička greška. To je politički čin s dubokim posljedicama za suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine. Prepuštanjem ključnih nadležnosti entitetskim institucijama – naročito u projektima koji se odnose na međunarodne odnose i infrastrukturu – šalje se jasna poruka o slabosti, pa i o nesposobnosti državne vlasti da zaštiti ustavni poredak.

„Povlačenje države iz međunarodnih projekata i prepuštanje upravljačke uloge entitetima nije samo administrativni propust, to je politički čin s ozbiljnim posljedicama za suverenitet i funkcionalnost države“, tvrdi Smajić.

U kontekstu sve izraženijih pokušaja entitetske separacije i izazivanja nadležnosti institucijama države, ovakav primjer izostanka državne reakcije može se tumačiti i kao oblik političke kolaboracije u procesu urušavanja državnosti.

Od ministra Forte se s pravom očekuje da odmah reagira i jasno zatraži da se cjelokupan projekt vrati u ustavni okvir – dakle, pod isključivu nadležnost države Bosne i Hercegovine, njenog ministarstva komunikacija i prometa, uz odgovarajući nadzor Vijeća ministara i Direkcije za evropske integracije.

„Ukoliko ministar Forto i njegovo ministarstvo ne preduzmu konkretne mjere, to će značiti da svjesno učestvuju u daljoj dezintegraciji državnih nadležnosti i podrivanju institucija Bosne i Hercegovine“, stoji u oštroj Smajićevoj ocjeni.

Ako ova praksa postane presedan, sutra će entitetske vlasti raspisivati tendere i za granične prijelaze, energetske koridore i diplomatske objekte. U takvom scenariju, država Bosna i Hercegovina prestaje biti akter, a postaje promatrač vlastitog nestanka.