Lansiranje novih modela naočala s integrisanim kamerama izazvalo je globalnu kampanju usmjerenu na diskreditaciju jednog od najvećih projekata kompanije

Nove pametne naočale kompanije Meta već se nekoliko sedmica nalaze u slobodnoj prodaji. Omogućavaju snimanje, slušanje muzike ili razgovor s umjetnom inteligencijom, i više nisu vezane isključivo za brend Ray-Ban. Ponuda je sada znatno šira, uključujući i model koji je dizajnirala influencerica Kylie Jenner.

Zajedno s ovim globalnim lansiranjem stigla je i aktivistička kampanja grupe Everyone Hates Elon sa sjedištem u Londonu, osmišljena kroz najmanje tri različita plakata. „Naočale za ljude koji ne haju za pristanak“, stoji napisano preko fotografije ozloglašenog pedofila Jeffreyja Epsteina. Pored toga, izmijenili su i zvanični oglas na kojem se pojavljuje Kylie Jenner, dodajući novi slogan: „Meta. Uvijek vas posmatramo“. Njihov treći vizual prikazuje jednostavne Meta naočale uz poruku: „Najveći napredak u tehnologiji za perverznjake još od vremena kišnih mantila“.

Povezivanje ovog uređaja s narativom o perverznjacima nije novost. Riječ je o argumentu koji se toliko učestalo ponavlja na društvenim mrežama da je Instagram, platforma u vlasništvu Mete, bio primoran reagirati. Najavljena je zabrana video-zapisa snimljenih Meta naočalama koji prikazuju uznemiravanje nepoznatih osoba. Odluku je objavio Adam Mosseri, prvi čovjek Instagrama, naglasivši kako kompanija ne želi da ljudi tajno snimaju druge radi uznemiravanja i potom taj materijal objavljuju na platformi. U fokusu su prvenstveno dvije vrste izuzetno kontroverznih snimaka: takozvane šale na račun radnika, koje često prelaze u ponižavanje, te video-zapisi takozvanih „stručnjaka za zavođenje“, na kojima su žene presretane i snimane bez ikakvog pristanka.

Osim same poteškoće u detektiranju takvih sadržaja na Instagramu, ostaje nejasno šta će se dogoditi s tim snimcima na drugim mrežama. Naočale će i dalje tehnički omogućavati stvaranje takvih zapisa, zbog čega se potez Instagrama u ovom trenutku čini samo kao privremeno premoštavanje problema. „Ljudi koriste naše naočale zato što su im korisne“, izjavio je glasnogovornik Mete, ističući da kompanija istovremeno nastoji zaštititi privatnost. „Svaki model ima ugrađenu LED lampicu koja treperi dok fotografišete ili snimate. Nije je moguće isključiti, a ukoliko je neko prekrije ili ošteti, kamera prestaje s radom.“

Ta mala svjetlosna signalizacija nosi ogroman teret odgovornosti, jer predstavlja jedini znak na osnovu kojeg prolaznici mogu znati da li ih neko snima. Do sada je bilo relativno lako prekriti ili deaktivirati to svjetlo, ali u Meti tvrde da su taj proces znatno zakomplicirali. „Postoje čitave zajednice korisnika koji traže načine da zaobiđu, prekriju ili onemoguće LED signal. Meta na to odgovara novim ažuriranjima koja prepoznaju te zahvate i blokiraju kameru“, objašnjava Joseph O’Hagan, istraživač sa Univerziteta u Glasgovu. „Mora se priznati da je Meta otežala modifikacije, pa se čini da je trenutno najčešći metod fizičko uklanjanje lampice bušilicom.“

Neosporno je da se ova vrsta naočala koristi za snimanje situacija u kojima upotreba pametnog telefona nije praktična ili poželjna, dodaje O’Hagan: „Primijetili smo da korisnici opravdavaju prekrivanje svjetlosnog signala različitim razlozima: od želje da fotografišu vlastitu djecu koja ne vole pozirati, do snimanja atmosfere na odmoru ili koncertima bez skretanja pažnje okoline. Međutim, sve je izraženiji osjećaj da ovaj uređaj olakšava problematična ponašanja, posebno prema ženama.“

Novinarska istraga koju su švedski mediji proveli u februaru potvrdila je da su ti strahovi utemeljeni. Otkriveno je da materijal snimljen Meta naočalama na kraju pregledaju zaposlenici jedne eksterne kompanije u Keniji. Radnici su posvjedočili da su u pregledanim snimcima viđali nage osobe u kupatilima, eksplicitne scene seksa, slučajno vidljive bankovne kartice, te korisnike koji gledaju pornografske sadržaje.

Ti snimci predstavljaju samo dio šireg problema. Nedavni izvještaji i izjave osnivača Mete, Marka Zuckerberga, dodatno produbljuju ovaj izazov. Zuckerberg je prošle godine izjavio da će svako ko ne bude nosio pametne naočale biti u „prilično značajnom kognitivnom zaostatku“, dok je nedavno ponovio procjenu da će „za pet godina gotovo sigurno postojati milijarde ljudi s ličnim digitalnim asistentom koji razumije njihove ciljeve i radi za njih 24 sata dnevno“. Takav asistent oslanjao bi se upravo na naočale koje bilježe cjelokupan život korisnika, a mogle bi sadržavati sisteme za prepoznavanje lica i kontinuirano snimanje. Okvir bi tako bilježio zvuk i pravio fotografije svakih nekoliko sekundi, stvarajući bazu podataka iz koje bi umjetna inteligencija znala gdje ste ostavili ključeve ili šta vam je neko rekao tokom ručka.

Jedan od ključnih problema s ovim uređajem jeste to što korist imaju isključivo oni koji ga nose, dok štetu trpe svi ostali. Niko nemaju nikakvu korist od toga što ga nepoznata osoba snima na ulici bez njegovog znanja. LGD javnost je do sada bila spremna žrtvovati dio privatnosti u zamjenu za visoku funkcionalnost, kao što je bio slučaj s pametnim telefonima, aplikacijama i masovnim nadzorom. Međutim, postizanje takvog prećutnog pristanka kada su u pitanju pametne naočale bit će znatno komplikovanije, jer su potencijalne posljedice i koristi mnogo dublje nego što se u prvi mah čini.

Gotovo svaka funkcija može se zloupotrijebiti: „Od transkripcije govora, namijenjene osobama s oštećenim sluhom, do tajnog prisluškivanja tuđeg razgovora samo je jedan korak. Slično tome, opcija koja procjenjuje emotivno stanje sagovornika, osmišljena za osobe koje teško prepoznaju emocije, može poslužiti za otkrivanje nečije ranjivosti radi manipulacije. To su napetosti koje nastaju kada mogućnosti ovih naočala preteknu njihove zaštitne mehanizme“, objašnjava Mark McGill, također istraživač sa Univerziteta u Glasgovu.

Jedna od opcija bila bi potpuno uklanjanje kamere, što bi naočale učinilo znatno manje funkcionalnim. Uprkos kontroverzama, prodaja i dalje raste: samo tokom 2025. godine plasirano je sedam miliona jedinica. U Meti računaju da će korisnici, uz ovaj tempo i nove mogućnosti, prihvatiti tehnologiju bez obzira na rizike. Ipak, rasprava je tek počela, a kampanje poput one koju vodi Everyone Hates Elon dopiru do velikog broja ljudi. „Potreban nam je znatno sofisticiraniji pristup zaštiti privatnosti koji će precizno definisati kada, gdje i kako se kamere i mikrofoni na nosivim uređajima mogu koristiti, te šta se smije raditi s prikupljenim materijalom“, zaključuje McGill. „Zloupotreba pametnih naočala mogla bi se smanjiti kada bi treća lica u kadru bila automatski zamagljena ili uklonjena u odsustvu jasne saglasnosti. Također moramo preispitati zakone o snimanju na javnim mjestima, koji su pisani u eri prije pojave kamera koje nosimo na sebi.“

IZVOR: El Pais, Bosna.hr