Bundestag izabrao lidera Kršćanskih demokrata s 325 glasova za i 289 protiv, kriza povjerenja uzdrmala temelje nove vlade

Friedrich Merz izabran je danas za novog kancelara Savezne Republike Njemačke, ali tek nakon što je u drugom krugu glasanja uspio osigurati potrebnu većinu. Njegov izbor označio je kraj neviđene političke krize koja je na nekoliko sati paralizirala zemlju i iznenadila posmatrače u Njemačkoj i Evropi.

Merz, lider Kršćansko-demokratske unije (CDU), naslijedio je socijaldemokratu Olafa Scholza, a izabran je s 325 glasova za i 289 protiv.

U prvom jutarnjem krugu glasanja, Merz je ostao šest glasova ispod apsolutne većine, čime je Njemačka, prvi put od osnivanja Savezne Republike 1949. godine, svjedočila neuspjehu kandidata za kancelara već u početnom pokušaju. U teoriji, vladajuća koalicija CDU-a i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) trebala je imati sigurnih 328 glasova. No, očito je 18 zastupnika ili glasalo protiv ili se suzdržalo, što je bacilo sjenu sumnje i nepovjerenja na stabilnost nove vlade.

Izostanak očekivane većine izazvao je pravu dramu u Bundestagu. Atmosfera, dotad svečana, u trenu je postala napeta i haotična. Predsjednik Savezne Republike, Frank-Walter Steinmeier, bio je prisiljen odgoditi planiranu ceremoniju imenovanja, a cijela agenda današnjeg dana pomaknuta je za nekoliko sati.

Berza u Frankfurtu reagirala je padom od 1,1% nakon vijesti o prvobitnom neuspjehu, što dodatno ilustrira osjetljivost tržišta na političku nestabilnost. Iako je Merz konačno izabran u drugom krugu istog dana, incident je ostavio dubok trag i signalizirao fragilnost nove vlasti. Ujedno je to snažan udarac imidžu Njemačke kao uzora političke stabilnosti i predvidljivosti.

Nova vlada, koju predvode CDU i SPD, ima tek dvanaest zastupnika više od većine potrebne za donošenje zakona, a ekstremno desna Alternativa za Njemačku (AfD) postala je najjača opoziciona snaga sa 152 zastupnika. Merz tako kreće u mandat bez čvrste parlamentarne većine, u polariziranom i fragmentiranom političkom pejzažu, sve sličnijem ostalim evropskim demokratijama.

U Bundestagu je odmah počela potraga za “krivcima” unutar koalicije. Budući da je glasanje bilo tajno, identiteti onih koji su glasovali protiv ostaju nepoznati. Mnogi situaciju uspoređuju s romanom Agathe Christie – mnogo osumnjičenih, mnogo motiva.

Jedan od budućih ministara iz CDU-a neformalno je izjavio da sumnja na pobunu unutar redova SPD-a, zbog nezadovoljstva kadrovskim rješenjima i odnosima u koaliciji. S druge strane, iz redova Socijaldemokrata poručuju kako niko od njihovih zastupnika nije najavio odstupanje od dogovora, te sugeriraju da se razlog problema možda krije u neslaganjima unutar samog CDU-a.

Friedrich Merz, koji se u proteklim godinama profilirao kao predstavnik konzervativnog i liberalnog krila CDU-a, nikada nije bio omiljen među svim frakcijama unutar stranke. Njegov zaokret nakon izbora 23. februara, kada je napustio zagovaranje budžetske štednje u korist ulaganja u odbranu i infrastrukturu, mnogi su protumačili kao izdaju načela.

Dio CDU-a zamjera mu i prebliski odnos sa socijaldemokratima, kao i strogo održavanje “sanitarnog kordona” prema AfD-u, kojeg su njemačke obavještajne službe nedavno klasificirale kao ekstremno desnu stranku.

Reakcije na haotičan dan bile su oprečne. Iz stranke Zelenih nazvali su one koji su glasali protiv “neodgovornima”, optuživši ih da podrivaju vlastitu vladu i otvaraju prostor krajnjoj desnici. Budući ministar vanjskih poslova, Johann Wadephul iz CDU-a, pokušao je smiriti situaciju, izjavivši da su ovakve epizode “dio demokratske i parlamentarne normalnosti”. Socijaldemokrata Nils Schmid ocijenio je situaciju kao “ozbiljnu, ali upravljivu”.

Merz, koji u srijedu planira posjete Parizu i Varšavi kako bi poslao poruku o povratku Njemačke u središte evropskog vodstva, već je na početku mandata suočen s narušenim povjerenjem i unutrašnjim otporom. Iako je konačno postao kancelar, dojam “ranjenog lidera” teško će izbrisati. (IZVOR: El Pais)