Ovaj napad, najsmrtonosniji u Indiji od terorističkih napada u Mumbaiju 2008. godine, potresao je regiju i ponovno rasplamsao napetosti između Indije i Pakistana, komšijske nuklearne sile koje već desetljećima vode spor oko Kašmira
Idilična livada Baisaran, smještena u srcu kašmirskog dijela doline Pahalgam, poznata je kao “mini Švicarska”. Okružena gustim borovim šumama i veličanstvenim himalajskim vrhovima, privlači hiljade turista godišnje, većinom Indijaca, koji dolaze pješke ili na konjima uživati u spektakularnoj prirodi.
No, u utorak je ovaj rajski kraj postao poprištem stravičnog napada. Četiri naoružana napadača izronila su iz šume i otvorila vatru na porodice koje su uživale u pikniku i jahanju. Poginulo je 26 ljudi, a 17 je ranjeno. Među žrtvama bio je jedan Nepalac, dok su ostali bili Indijci, svi muškarci. Prema nekim navodima, pucali su u svakoga ko nije znao proučiti ništa iz Kur'ana.
Ovaj napad, najsmrtonosniji u Indiji od terorističkih napada u Mumbaiju 2008. godine, potresao je regiju i ponovno rasplamsao napetosti između Indije i Pakistana, komšijske nuklearne sile koje već desetljećima vode spor oko Kašmira.
Napad je izvela malo poznata grupa pod imenom Kashmir Resistance, koja tvrdi da su žrtve bile povezane s indijskim sigurnosnim snagama i obavještajnim službama, a ne obični turisti. Indijske vlasti to odbacuju, ističući da je samo jedna žrtva bila pripadnik sigurnosnih snaga, i to na odmoru.
Delhi tvrdi da je grupa zapravo paravan za Lashkar-e-Taiba, terorističku organizaciju sa sjedištem u Pakistanu.
Pakistan, s druge strane, negira bilo kakvu povezanost s napadačima, ali ističe da moralno i diplomatski podržava kašmirske zahtjeve za samoopredjeljenjem. Ovaj incident dodatno je produbio ionako krhke odnose između dviju zemalja, koje su od 1947. vodile tri rata zbog sporne muslimanske teritorije.
Kašmir, podijeljen između Indije i Pakistana, već desetljećima je poprište sukoba. Od početka pobune protiv indijske vlasti 1989. godine, hiljade ljudi izgubilo je život u nasilju. Ipak, posljednjih godina situacija se smirivala, dijelom zahvaljujući kontroverznoj odluci indijskog premijera Narendre Modija iz 2019. godine. Tada je ukinuta poluatonomija države Jammu i Kašmir, a regija je podijeljena na dvije teritorije pod direktnom kontrolom Delhija.
Osim toga, ukinuta su ograničenja za kupovinu zemlje od strane nekašmiraca, što je izazvalo bijes među lokalnim muslimanskim stanovništvom. Mnogi su se bojali da će Hindu migracija promijeniti demografsku strukturu regije. Unatoč tim tenzijama, sigurnosne mjere smanjile su aktivnosti militanata, a turizam je doživio procvat – 2024. godine dolinu je posjetilo rekordnih 3,5 miliona turista. Modi je ovu “normalizaciju” prikazivao kao svoj politički trijumf.
Međutim, napad na Baisaranu pokazao je koliko je mir u Kašmiru krhak. Indija je brzo reagirala, najavljujući oštar odgovor. Među prvim mjerama bile su deportacija pakistanskih vojnih savjetnika iz visoke komisije u Delhiju, zatvaranje ključnog graničnog prijelaza za trgovinu i, prvi put u historiji, obustava sporazuma o vodama rijeke Ind, koji regulira dijeljenje vodenih resursa između dviju zemalja. Ove odluke ukazuju na ozbiljnost situacije i mogućnost daljnje eskalacije.
Analitičari upozoravaju da bi Indija mogla pribjeći zračnim udarima preko granice, slično onima nakon napada u Pulwami 2019., kada je u samoubilačkom napadu poginulo 40 indijskih vojnika.
Napad je izazvao šok i bijes diljem Indije. Modi je prekinuo službenu posjetu Saudijskoj Arabiji, dok je ministar unutrašnjih poslova Amit Shah otputovao u Kašmir kako bi procijenio situaciju. Lokalno stanovništvo, unatoč historijskim napetostima s indijskim vlastima, jasno je osudilo napad. Više od desetak kašmirskih organizacija organiziralo je štrajk, zatvarajući trgovine i preduzeća u znak žalosti za žrtvama.
Stanovnici su izašli na ulice, protestvujući s porukama poput “Turisti su naš život”, naglašavajući važnost turizma za lokalnu ekonomiju. Ovakav odgovor pokazuje da napadači nisu uspjeli pridobiti simpatije Kašmiraca niti oživjeti separatističke osjećaje, što je možda bio jedan od njihovih ciljeva.
Sukob ima i širi geopolitički kontekst. Napad se dogodio tokom prve službene posjete američkog potpredsjednika J.D. Vancea Indiji, koji je naglasio jačanje odbrambenih veza između dviju zemalja. Sjedinjene Države, koje su 2002. godine igrale ključnu ulogu u deeskalaciji sukoba između Indije i Pakistana nakon napada na indijski parlament, ovoga puta signaliziraju punu podršku Indiji.
Ovo stvara dodatni pritisak na Pakistan, ali i povećava rizik od daljnje eskalacije, s obzirom na nuklearni potencijal obiju zemalja.
Vrijeme napada također nije slučajno. Nedavno je pakistanski vojni zvaničnik opisao Kašmir kao “našu žilu kucavicu”, što je protumačeno kao agresivna retorika. Uz to, Modi je bio odsutan zbog posjete Saudijskoj Arabiji, a prisutnost visokog američkog zvaničnika dodatno je stavila Indiju u centar međunarodne pažnje. Sve to sugerira da su napadači možda željeli maksimizirati politički učinak svog čina.
Kašmir ostaje ranjivo područje, gdje se politički, vjerski i teritorijalni sukobi isprepliću s katastrofalnim posljedicama. Iako je regija posljednjih godina privlačila turiste svojom ljepotom, ovaj napad podsjetnik je na duboke rane koje još nisu zacijelile. Dok Indija priprema svoj odgovor, a svijet s nestrpljenjem promatra, budućnost Kašmira visi o tankoj niti. Hoće li ovo biti samo još jedan tragičan incident ili početak novog sukoba između nuklearnih sila?
