Sa cijenama koje su od 2020. porasle za čak 50 posto, mađarska potrošnja gotovo je stala. Orbanov pokušaj da industrijski preporod zemlje osigura kroz kineske baterije za električna vozila ne daje očekivane rezultate, a ekonomska stagnacija sve snažnije pritišće vlasti uoči parlamentarnih izbora 2026. godine.

U maloj prehrambenoj radnji u 6. okrugu Budimpešte, Laszlo Jonasz (54) teško se zaustavlja kada govori o inflaciji. Dok kuca račune kupcima, on objašnjava da su obični ljudi prisiljeni na stalno poređenje cijena, dok su kino i pozorište postali luksuz. „Kirija mi je sada 280.000 forinti (oko 708 eura) za 65 kvadrata s uračunatim režijama. Sve je otišlo gore, a Mađarska propada“, kaže ovaj otac porodice koji radi tri posla.

Statistika potvrđuje njegove riječi. Prema Centralnom uredu za statistiku, cijena najma stanova u zemlji se od 2015. do 2025. udvostručila. Ni na pijaci u Budimpešti situacija nije bolja. Prodavačica Rita Reitter primjećuje da ljudi sve češće kupuju povrće na ivici kvarenja, a mnogi odlaze u trgovačke lance poput Lidla, gdje cijene još drže korak s njihovim prihodima.

Od 2020. do danas kumulativna inflacija u Mađarskoj iznosila je 50 posto. Na vrhuncu, zimi 2023, stopa je bila 26 posto, a u julu ove godine iznosila je 4,3 posto u odnosu na isti period 2024. godine – dvostruko više nego u eurozoni. Iako je forinta posljednjih mjeseci nešto stabilizovana i pala je ispod psihološke granice od 400 forinti za euro, ekonomisti upozoravaju da je zemlja zapala u stagflaciju.

„Mađarska ekonomija stagnira od 2022, a inflacija je znatno viša nego drugdje u Evropi. To je tipična stagflacija“, ističe Dora Györffy, profesorica ekonomije na Univerzitetu Corvinus. Prema podacima Eurostata, Mađarska je u 2024. bila posljednja među članicama EU po potrošnji po glavi stanovnika, čak 30 posto ispod evropskog prosjeka. Posebno zabrinjava činjenica da gotovo polovina budžetskih prihoda zavisi od potrošnje.

Orbanova fiskalna politika, uvedena prije više od desetljeća, nije donijela dugoročne rezultate. Povećanje PDV-a na rekordnih 27 posto, niska stopa poreza na dobit (9 posto) i jedninstveni porez na dohodak od 16 posto – uz sve veći broj oslobođenih kategorija poput majki s dvoje djece i mladih ispod 25 godina – nisu spriječili pad privredne aktivnosti.

Drugi kvartal 2025. donio je skromni rast BDP-a od svega 0,2 posto, što Mađarsku svrstava na samo začelje Evropske unije, ispred Austrije, ali daleko iza susjedne Rumunije (2,1 posto). Još poraznije zvuči podatak da je ekonomski nivo iz četvrtog kvartala 2024. bio isti kao i šest godina ranije, što pokazuje da zemlja praktično stoji u mjestu.

Nade vlasti bile su usmjerene na industriju baterija za električna vozila. Orbanova vlada utrkivala se da Mađarsku pretvori u globalnog lidera u proizvodnji baterija, oslanjajući se na kineske gigante CATL i BYD. Međutim, projekti posustaju. CATL je u Debrecenu otpustio desetine radnika i usporio izgradnju druge fabrike, dok je BYD odgodio početak proizvodnje električnih vozila u Szegedu do 2026, preusmjerivši resurse u Tursku.

Takvi zastoji uzdrmali su očekivanja o brzom industrijskom oporavku. „Motor rasta je iscrpljen. Model razvoja zasnovan na jeftinoj radnoj snazi i stranim investicijama uz državne subvencije dostigao je svoje granice“, upozorava profesor Györffy.

Problemi nisu ograničeni samo na energetsku tranziciju. Botond Barabas, vlasnik transportne firme Mag-Log, priznaje da se bori da zadrži prihod na istom nivou. Nakon što je u 2023. i 2024. povećavao plate i zapošljavao nove radnike, bio je prisiljen da ih otpusti jer se tržište nije oporavilo.

Slična je situacija i u fabrici Axon’ Cable u Kecskemétu, koja je broj zaposlenih od 2021. smanjila sa 300 na 215. „Potražnja u autoindustriji pada, carine i globalni konflikti prisilili su nas da dio proizvodnje preselimo u Meksiko i Kinu“, kaže direktor Joachim Rilling. On naglašava i problem nepredvidivosti državne regulative, koja poskupljuje poslovanje i odvraća investitore.

„Mnogi čekaju rezultate izbora 2026. prije nego što odluče o novim ulaganjima“, potvrđuje Julia Kiraly, bivša viceguvernerka Centralne banke. Po njenim riječima, Orbanov klijentelistički model „ostao je bez ideja i pokazuje se nesposobnim da upravlja ekonomijom“.

Dok vlada pokušava održati privid stabilnosti, opozicija gradi kampanju na nezadovoljstvu građana. Péter Magyar, bivši saradnik Orbanovog Fidesza, sada se profilira kao njegov najozbiljniji izazivač. On snažno kritikuje korupciju, urušeni životni standard i obećava da će odblokirati 19 milijardi eura iz fondova EU, koji su zamrznuti zbog kršenja vladavine prava i evropskih vrijednosti.

U zemlji gdje su kirije duplirane, cijene hrane dostigle evropski vrh, a industrija stagnira, te poruke sve snažnije odjekuju među biračima.

Mađarska se tako, 15 godina nakon što je Viktor Orban preuzeo vlast, ponovo našla u ulozi „bolesnika evropske ekonomije“. Oporavak, barem zasad, izgleda daleko i neizvjesno.

IZVOR: Le Monde