Springsteen je pretvorio koncerte svoje aktuelne turneje u osudu demokratske degradacije u Sjedinjenim Američkim Državama

Sa svojih 75 godina, Bruce Springsteen (New Jersey, 1949) ponovo je u centru pažnje. Trenutno je na velikoj evropskoj turneji. U Liverpoolu je nastupio s Paulom McCartneyjem. Uskoro će biti objavljena kolekcija “Tracks II” sa sedam dosad neobjavljenih albuma snimljenih između 1983. i 2018. godine.

Petog augusta izlazi knjiga „Tonight in Jungleland“ Petera Amesa Carlina o snimanju legendarnog albuma Born to Run. A 24. oktobra premijerno će biti prikazan biografski film Deliver Me From Nowhere, u režiji Scotta Coopera. Ipak, ove novosti nisu ono što ga je vratilo na naslovnice.

Pjevač koji je podržavao kampanju Kamale Harris šutio je nakon izborne pobjede Donalda Trumpa. Taj muk je prekinut 14. maja u Manchesteru. Ono što je trebalo biti samo nastavak koncertne turneje pretvorilo se u direktnu kritiku Trumpove politike i upozorenje na demokratsku krizu u SAD-u. Trump je reagovao već sutradan.

Springsteen je tokom pola stoljeća postepeno gradio svoj imidž angažiranog umjetnika. Ovo je deset ključnih trenutaka njegovog kritičkog patriotizma:

Frontalni sukob

„Sjedinjene Američke Države su u rukama korumpirane, nesposobne i izdajničke administracije“, rekao je. Izdajničke prema vrijednostima koje on decenijama obrađuje u svojim pjesmama. Koncerti njegove trenutne evropske turneje pretvoreni su u političke govore. Prije svake pjesme nemilosrdno napada Trumpovu administraciju. Kaže da je zemlja o kojoj je pisao cijeli život sada u demokratskoj opasnosti.

Nekoliko dana nakon prvog koncerta objavio je video zapise na svojim mrežama. Trump je odgovorio: nazvao ga je „precijenjenim“, „netalentovanim“, „glupim kao kamen“ i „suhim kao grožđica (svi mušići mu atrofirali)“. Zatim je objavio montažu na kojoj predsjednik golf lopticom pogađa Springsteena u leđa i obara ga na bini. Springsteen je odgovorio albumom Land of Hope and Dreams, s govorima, tri politički angažirane pjesme i obradom Dylanove Chimes of Freedom, koju ponovo pjeva prvi put nakon 25 godina.

Nacionalna kriza

„Demokratija se mora njegovati, čuvati i graditi“, rekao je Barack Obama na sahrani Johna Lewisa, heroja pokreta za građanska prava. Bio je to kraj augusta 2020., nekoliko sedmica prije izbora. Ubrzo nakon toga, Obama je otišao kod Springsteena kući kako bi zajedno snimili podcast. Do tada je Springsteenova politička orijentacija već bila očita. Njihov razgovor pretvoren je u knjigu „Renegades“, dijalog o muzici, životu, muškoj ulozi, ali prije svega o nacionalnoj krizi.

„Ako ne riješimo ekonomsku nejednakost, zemlja će se raspasti“, rekao je Springsteen. „Kad ljudi izgube osjećaj pripadnosti i sigurnosti, kada stalni rad ne omogućava više da prehrane porodicu, kada vlada hronična nesigurnost – političke posljedice su brojne“, dodao je Obama. Njihovo prijateljstvo je očito. Springsteen je nedavno bio gost i u podcastu Michelle Obame, gdje je govorio o svojoj ulozi kao sina, supruga i oca.

Prvi udarac

Sedmicu dana prije nego što je napustio Bijelu kuću, Obama je svojim saradnicima poklonio akustični koncert Brucea Springsteena. Taj nastup, 12. januara 2017., prepun političkih i ličnih komentara između pjesama, postao je osnova za Springsteen on Broadway. Izveden je 236 puta u intimnom pozorištu u New Yorku između oktobra 2017. i decembra 2018. Bio je to presjek njegova života koji je kulminirao patriotskim apelom – odgovor na Trumpovu pobjedu.

U autobiografiji Born to Run iz 2016., Springsteen je ogolio svoje unutrašnje demone, posebno odnos sa psihički bolesnim ocem. U Broadway showu, neposredno prije pjesme Born in the USA, povezuje svoju ličnu priču s političkom. Govorio je o tome kako lideri zemlje podstiču „naše najmračnije anđele“ i ruše ideju zajedničke Amerike. Na kraju tog dijela, poput propovjednika, izgovarao je molitvu “Oče naš”.

Tradicionalni repertoar

Nakon uragana Katrina koji je krajem augusta 2005. opustošio New Orleans, Springsteen je nekoliko mjeseci kasnije nastupio na čuvenom jazz festivalu grada i izveo Oh When The Saints Go Marching In. Tada je izdao i album We Shall Overcome, inspirisan pjesmama Petea Seegera. Ta pjesma, simbol borbe za građanska prava, pokazuje kako Springsteen koristi folk, country i soul da se poveže s najdubljim slojevima američke muzičke i političke tradicije. Sa Seegerom je pjevao na inauguraciji Obame, a kasnije i na Bidenovoj.

Ustajanje nakon 11. septembra

Kada su policajci u New Yorku 1999. greškom ubili Amadoua Dialloa s 41 metkom, Springsteen je to nazvao dokazom sistemskog rasizma. Iako je naišao na proteste policije i Rudyja Giulianija, odbio je izbaciti pjesmu American Skin s koncerata. U istoj turneji predstavio je Land of Hope and Dreams, pjesmu o američkoj duši.

Nakon napada 11. septembra, njegovi hitovi svirali su na mnogim sahranama. Na televizijskom humanitarnom koncertu izveo je My City of Ruins, molitvu za obnovu nade. Ta pjesma je u središtu njegove trenutne turneje, kao i album The Rising, njegova umjetnička reakcija na nacionalnu tragediju.

Protestna pjesma

Iako nije čitao Steinbeckove Plodove gnjeva, Springsteen je duboko bio dirnut filmskom verzijom Johna Forda. Monolog glavnog junaka Tom Joada ušao je u njegovu pjesmu The Ghost of Tom Joad, naslovnu pjesmu akustičnog albuma iz 1995. Inspirisan životom u Kaliforniji s Patti Scialfom, album je portret marginaliziranih: ratni veteran, sin koji gubi posao, imigrant koji postaje dio narko-mreže jer nema druge opcije.

U Hladnom ratu

Godine 1988. u Istočnom Berlinu, vlasti su pokušale instrumentalizirati njegov koncert. Predstavljen kao “prijatelj Nikaragve”, trebali su ga prikazati kao radničkog pjevača koji kritikuje SAD. No Springsteen je poručio publici: „Nisam ovdje zbog vlade. Došao sam da sviram rock’n’roll u nadi da će jednog dana svi zidovi pasti.” Bio je to signal slobode koji su slušale desetine hiljada mladih. Koncert je imao snažan psihološki efekat, što dokumentira film Rocking the Wall.

Prokleti himan

Springsteen smatra da je This Land is Your Land Woodyja Guthrieja najbolja pjesma o Americi. Počeo ju je izvoditi krajem 1980., a već sljedeće godine oblikovao Born in the USA. To je himna o razočaranju: veteran koji luta zemljom bez cilja. Pjesma je postala simbol paradoksa patriotizma – ne podrške vlasti, nego vrijednosti. Ronald Reagan ju je pogrešno iskoristio u kampanji, a Springsteen mu je odgovorio sarkastično na koncertu u Pittsburghu.

Tamna strana

Springsteenov album Nebraska (1982.) najtamniji je u njegovoj karijeri. Snimljen sam u njegovoj sobi, akustičan i sirov, bavi se ubistvom, očajem i izolacijom bijelog američkog radnika. Bio je to odgovor na pogrešnu interpretaciju njegove muzike i najava njegovog političkog zaokreta.

San i stvarnost

S dvadeset godina je simulirao ludilo da ne ide u Vijetnam, ali trauma rata i gubitak prijatelja su ga duboko promijenili. Upoznao je veterana Rona Kovica i posjetio dom za invalide. Ta iskustva oblikovala su Darkness on the Edge of Town, pjesmu o gubitku, razočaranju i suočavanju s američkom realnošću. Taj narativ – ratnik, nezaposleni, migrant – srž je njegovog političkog opusa.

IZVOR: El Pais