Koliko zaista košta jedna precizna likvidacija u savremenom ratu? Izraelski zračni napad u kojem je ubijen vođa Hezbollaha Hasan Nasrallah bio je vojno spektakularan, ali i izuzetno skup. Desetine tona bombi, blokada cijelog gradskog naselja i višeslojna logistika pretvorili su jednu operaciju u finansijski pothvat vrijedan desetine miliona dolara. No taj iznos tek je mali dio šireg ekonomskog tereta rata koji Izrael nosi već mjesecima. Precizne vojne akcije, presretači raketa, masovna mobilizacija rezervista i rast javnog duga pokazuju da se cijena rata ne mjeri samo vojnim rezultatima, nego i dugoročnim udarom na državne finansije

U poslijepodnevnim satima 27. septembra 2024. godine izraelski borbeni avioni poletjeli su iz baze Hacerim noseći desetine tona bombi, u jednoj od najosjetljivijih i najskupljih operacija tokom rata protiv Hezbollaha. Cilj je bio jasan i politički izuzetno značajan: likvidacija generalnog sekretara Hezbollaha, Hasana Nasrallaha.

Tokom napada, avioni izraelskog ratnog zrakoplovstva izbacili su municiju ukupne mase 83 tone. Prema izraelskim vojnim procjenama, količina i vrsta naoružanja korištenog u napadu nisu ostavljali nikakvu mogućnost preživljavanja Nasrallahu i drugim visokorangiranim pripadnicima Hezbollaha koji su se nalazili na lokaciji. Kako bi se spriječila eventualna akcija spašavanja, dodatne bombe su bačene s ciljem stvaranja „čepa“ u bejrutskom naselju Dahiyeh, čime je onemogućen pristup tom području.

Operacija je zahtijevala dugotrajne pripreme i značajna finansijska ulaganja, zbog čega je u izraelskom vojnom i političkom vrhu postojala potreba za nedvosmislenim ishodom. Nakon što je akcija proglašena uspješnom, uslijedile su detaljne analize na više nivoa unutar Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), uključujući i ekonomsku procjenu troškova.

Prema tim procjenama, ukupna cijena operacije iznosila je oko 125 miliona šekela, odnosno približno 34 miliona dolara. Oko 25 miliona šekela potrošeno je direktno na municiju korištenu u napadu, dok je ostatak iznosa otišao na troškove leta, goriva, logistike i dodatnih projektila kojima je blokiran pristup pogođenom području.

Istog dana Hezbollah je odgovorio raketnim napadima, što je Izrael prisililo na aktiviranje presretača, uz dodatni trošak od nekoliko desetina miliona šekela. Time je finansijski bilans tog jednog dana rata dodatno uvećan.

Odluka da se precizno izračuna cijena ove operacije dio je šire prakse unutar IDF-a. Tokom prethodne decenije, posebno u okviru takozvane „kampanje između ratova“ u Siriji, ured finansijskog savjetnika načelnika Generalštaba počeo je sistematski procjenjivati troškove vojnih misija. Cilj je bio da se političkom vrhu i vladi predoče finansijske posljedice izuzetnih ili ponavljajućih operacija, ali i da se utvrdi kolika sredstva treba zatražiti od Ministarstva finansija.

Ta praksa nastavljena je i tokom rata u Gazi, koji se vodio na više frontova i različitim intenzitetima. Izraelska vojska, primjera radi, izvela je oko 20 udara na ciljeve Huta u Jemenu, pri čemu je svaki napad koštao između 30 i 50 miliona šekela.

Ukupni troškovi rata procjenjuju se na oko 222 milijarde šekela, što znači da je svaki dan borbi u prosjeku koštao oko 280 miliona šekela. Najskuplji dan zabilježen je ubrzo nakon kopnene ofanzive u Gazi, kada je mobilizirano oko 220.000 rezervista, uz masovne nabavke opreme, transport oklopnih vozila i intenzivnu upotrebu municije po cijeni od oko 1,3 milijarde šekela za samo jedan dan.

Kada se uračunaju i civilni troškovi, kompenzacije privredi, sanacija štete, zbrinjavanje evakuisanih i troškovi zaduživanja, Ministarstvo finansija procjenjuje ukupnu cijenu rata na 277 milijardi šekela, dok Centralna banka Izraela iznosi znatno višu procjenu od 352 milijarde. Razlike proizlaze iz različitih metodologija, ali jedno je jasno: finansijske posljedice rata osjetit će se godinama, kroz povećan vojni budžet i rast javnog duga.

IZVOR: Haaretz