Driscoll je u centar zbivanja ušao iznenadnim potezom Donalda Trumpa. Predsjednik ga je, mimo svih očekivanja i bez najave, poslao u Kijev da uruči predsjedniku Volodimiru Zelenskom nacrt mirovnog prijedloga koji je izazvao oštru reakciju ukrajinskog vrha. Dokument je uključivao ustupanje dijela teritorije Rusiji i odustajanje od ukrajinskog ulaska u NATO, prijedloge koji su Kijevu bili neprihvatljivi i koji su odmah izazvali nezadovoljstvo

Ime Daniela Patricka Driscolla posljednjih sedmica našlo se u središtu globalne pažnje. Iako donedavno široj javnosti nepoznat, ovaj 38-godišnji pravnik, bankar, ratni veteran i politički pouzdanik potpredsjednika SAD-a J. D. Vancea postao je ključni čovjek u najosjetljivijem diplomatskom procesu današnjice: pregovorima o mogućem mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine.

Driscoll je u centar zbivanja ušao iznenadnim potezom Donalda Trumpa. Predsjednik ga je, mimo svih očekivanja i bez najave, poslao u Kijev da uruči predsjedniku Volodimiru Zelenskom nacrt mirovnog prijedloga koji je izazvao oštru reakciju ukrajinskog vrha. Dokument je uključivao ustupanje dijela teritorije Rusiji i odustajanje od ukrajinskog ulaska u NATO, prijedloge koji su Kijevu bili neprihvatljivi i koji su odmah izazvali nezadovoljstvo.

Nakon te burne epizode, Driscoll je dobio novu ulogu: uključio se u multilateralne razgovore u Ženevi, gdje je rad na nacrtu sporazuma nastavljen s ciljem da se dokument učini prihvatljivijim za Ukrajinu. Već dva dana kasnije, 25. novembra, pojavio se u Abu Dabiju na sastanku s ruskim zvaničnicima. Bio je to pokušaj da se ubrza proces i procijeni postoji li prostor za dogovor koji bi zaustavio rat.

Driscollova meteorska karijera u Washingtonu rezultat je kombinacije ratnog iskustva, obrazovanja na elitnim univerzitetima i dugog prijateljstva s J. D. Vanceom. Rođen 1987. godine, služio je u američkoj vojsci između 2009. i 2011. godine. Završio je prestižnu Ranger školu, bio raspoređen u Iraku i vodio izviđački vod 10. brdske divizije u sklopu operacije Iraqi Freedom. Sam tvrdi da je upravo na frontu naučio najvažnije lekcije o komandovanju i odgovornosti.

Nakon povratka u SAD, prešao je u svijet investicionog bankarstva, gdje je stekao reputaciju vještog analitičara i pregovarača. Uporedo je razvijao političku karijeru kao blizak savjetnik J. D. Vancea, s kojim je bio kolega na Yaleu, gdje su zajedno studirali pravo. Vance ga je 2025. opisao kao „čovjeka izuzetnog liderstva“, uvjeren da će on „povući vojsku naprijed, nagrađivati najbolje i donositi odluke efikasno i odgovorno“.

Driscoll je 25. februara 2025. imenovan za sekretara američke vojske, najvišeg civilnog dužnosnika u Armiji SAD. Po preuzimanju dužnosti najavio je reforme: smanjenje birokratije pri nabavci oružja, ubrzanje modernizacije, veću fleksibilnost u budžetiranju i snažniji fokus na nove tehnologije poput elektroničkog ratovanja i sistema protiv dronova. Upravo ta nastojanja ubrzo su ga dovela u sukob s Kongresom, koji nije bio spreman da prepusti Pentagonu veću diskreciju u trošenju sredstava.

U septembru je Driscoll otvoreno nazvao taj sukob „Svetim ratom“, dramatičnom metaforom koja je odjeknula u Washingtonu. Dok je lobirao za veću budžetsku slobodu kako bi oružane snage brže reagovale na tehnološke prijetnje iz Rusije i Kine, naišao je na snažan otpor republikanaca i demokrata koji traže strožu kontrolu vojne potrošnje. Ta borba naglasila je dugogodišnje razilaženje između Pentagona i Kongresa o pitanju nadležnosti i odgovornosti.

Istovremeno, Driscoll nije ostajao daleko od javne polemike. U junu je izazvao kontroverzu kada je na televiziji FOX izjavio da je „razgovarao s vojnikom koji je na Mjesecu“. U zemlji u kojoj teorije zavjere o tajnim lunarnim misijama traju decenijama, izjava je pokrenula lavinu spekulacija. Neki su nagađali da je nenamjerno otkrio povjerljive podatke, dok su drugi tvrdili da je riječ o lapsusu.

Kasnije se ispostavilo da je Driscoll vjerovatno imao telefonski razgovor s astronautkinjom Anne McClain, oficirkom američke vojske i članicom posade Međunarodne svemirske stanice, no nikada nije javno objasnio svoju izjavu. Mediji poput The Debriefa zaključili su da je zamijenio Mjesec sa ISS-om, ali incident je ostavio trag i dodatno pojačao narativ o njegovoj impulsivnosti.

Uprkos tome, njegova uloga u aktuelnim pregovorima je neupitna. Kao najbliži čovjek J. D. Vancea, Driscoll je postao ključni kanal između Bijele kuće i ukrajinskog i ruskog pregovaračkog tima. U Kijevu ga smatraju tvrdom, ali racionalnom figurom; u Moskvi, pragmatičnim pregovaračem čije poruke nose težinu zato što dolaze direktno iz predsjedničkog kabineta.

Njegov zadatak je izuzetno delikatan: održati povjerenje Ukrajine, uvjeriti Rusiju da je kompromis moguć, a istovremeno navigirati unutrašnjim političkim borbama u Washingtonu. Radi se o ulozi koja nadilazi formalne funkcije jednog sekretara vojske i više podsjeća na izaslanika s ovlaštenjima koja se ne pišu na papiru, ali se prenose pogledom između predsjednika i njegovog najodanijeg čovjeka.

Daniel Driscoll sada stoji u samom središtu geopolitike. Dok se pregovori nastavljaju iza zatvorenih vrata, njegova kombinacija vojnog iskustva, pravničke preciznosti i političke lojalnosti čini ga jednim od najutjecajnijih i najopasnijih američkih aktera na ukrajinskom dosjeu.

Hoće li ući u historiju kao čovjek koji je pomogao da rat završi ili kao političar koji je pogriješio u najosjetljivijem trenutku zavisi od toga šta će donijeti naredne sedmice. Jedno je sigurno: Daniel Driscoll više nije anonimno ime iz Washingtona. Postao je ključna figura u diplomatiji s najvišim ulozima na svijetu.

IZVOR: La Razon