Kina je priredila najveću vojnu paradu posljednjih godina, kojom je obilježena 80. godišnjica kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu i završetka Drugog kinesko- japanskog rata (1937.–1945.)
Od ranih jutarnjih sati nebo iznad Pekinga nadlijetali su borbeni avioni, dok su hiljade vojnika u strojevom koraku prolazile kroz Trg Tiananmén. Defile su pratili tenkovi, raketni sistemi i najnovija dostignuća kineske vojne industrije, među kojima i hipersonični projektili s nuklearnim kapacitetom te sofisticirani antidron sistemi. Sama prijestolnica bila je gotovo paralizovana, a događaj je mjesecima bio pripreman do najsitnijih detalja.
Zvanični naziv komemoracije glasi: „80. godišnjica pobjede kineskog naroda u Ratu otpora protiv japanske agresije i svjetskom antifašističkom ratu“. Vlada i Partija uložile su ogroman propagandni napor da naglase „ispravnu viziju historije“,onu koja daje središnje mjesto ulozi Kine, a posebno Komunističke partije, u porazu Japana i fašističke koalicije širom svijeta.
Kineske vlasti ističu da je upravo ova pobjeda bila prva velika prekretnica u oslobađanju zemlje nakon „stoljeća poniženja“ pred kolonijalnim silama te da je otvorila put kasnijem „velikom preporodu kineske nacije“.
Obilježavanje trećeg septembra dobilo je na značaju nakon dolaska Xi Jinpinga na vlast 2012. godine. On smatra da je „istorijski nihilizam“,preispitivanje i relativizacija uloge Partije, bio poguban za raspad Sovjetskog Saveza i zato ustrajava na kontrolisanom narativu. Godine 2015. održana je prva velika parada u njegovoj eri, čije su snimke mjesecima emitovane na javnim mjestima širom zemlje.
U sedmicama koje su prethodile ovogodišnjoj proslavi državna štampa objavila je desetine članaka, organizovane su posjete školskih grupa i novinara muzejima i mjestima bitaka, a veterani su svjedočili o ratnim iskustvima. U Pekingu je obnovljen i Muzej rata otpora protiv japanske agresije kod mosta Lugou, mjesta gdje je 1937. izbio sukob koji se smatra početkom nacionalnog rata protiv Japana.
Kineski akademici naglašavaju da je „istočno bojište“ bilo jednako važno kao i ono u Evropi. „Zbog eurocentrizma dugo se zanemarivala presudna uloga Kine“, kazao je Liu Ronggang iz Instituta za historiju i literaturu pri Centralnom komitetu KP Kine. Prema tom narativu, 14 godina otpora iscrpilo je Japan, pomoglo saveznicima i poslužilo kao globalno upozorenje na opasnost fašizma.
Britanski historičar Rana Mitter, iako priznaje značaj kineske uloge, podsjeća da je pobjeda u Aziji bila rezultat kombinovanog otpora, nacionalističkih snaga Kuomintanga, partizanske borbe komunista, te pomoći SAD-a i Britanije nakon Pearl Harbora. On naglašava da je upravo tadašnja nacionalistička Kina bila ta koja je 1945. ušla u Ujedinjene nacije kao stalna članica Vijeća sigurnosti.
Zvanični podaci govore o više od 35 miliona mrtvih i ranjenih, uz ekonomske gubitke koji se mjere u stotinama milijardi dolara (prema tadašnjim cijenama). Na izlazu iz muzeja u Pekingu posjetioci mogu pročitati poruku Xi Jinpinga: „Kineski narod spreman je udružiti se sa svim narodima svijeta kako bi čuvao mir i gradio ljepšu budućnost za čovječanstvo“.
Današnja parada i čitava kampanja šalju dvostruku poruku: s jedne strane naglašavaju unutrašnju koheziju i patriotski naboj, a s druge strane nastoje podsjetiti međunarodnu zajednicu na kineski doprinos pobjedi u Drugom svjetskom ratu, doprinosa kojim Peking danas legitimizira svoj status globalne sile i stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a.
IZVOR: El Pais
