Peking mijenja taktiku u trgovinskom ratu s Amerikom: umjesto carina, oružje postaju avioni, filmovi i rijetki metali.

Dok je Kina signalizirala da trenutno ne planira dalje povećavati carine na američki uvoz, njena trgovinska strategija poprimila je novu, sofisticiraniju dimenziju. Umjesto tradicionalnog odgovora carinama, Peking sve više koristi necarinske mjere kako bi izvršio pritisak na američku ekonomiju i konkretno – na američke korporacije.

U proteklim danima Kina je poslala natrag pošiljke Boeingovih aviona, ograničila je uvoz holivudskih filmova i suspendirala izvoz ključnih rijetkih minerala neophodnih za proizvodnju u automobilskoj i medicinskoj industriji. Ovaj potez, kažu analitičari, pokazuje koliko je Kina spremna izdržati trgovinske tenzije – pa čak i da iz njih izađe kao pobjednik.

Nova forma kineske odmazde: “ne igramo više po starim pravilima”

Pekingov potez prema Boeingu – gdje je kineskim aviokompanijama navodno naloženo da zaustave prihvatanje aviona – posebno pogađa američku avioindustriju. Neki direktori aviokompanija već najavljuju da će odgoditi preuzimanje aviona radije nego da plaćaju dodatne carine. Još ozbiljnije posljedice prijete iz drugih sektora – poput autoindustrije i proizvodnje medicinskih uređaja – jer bi zbog kineske blokade izvoza ključnih minerala američka proizvodnja mogla stati za samo nekoliko mjeseci, piše Financial Times.

„To je sofisticirana osveta. Kineska vlada može reći: ‘Nećemo više uzvraćati carinama, ali ćemo natjerati vaše firme da izvrše pritisak na vlastite vlade da promijene politiku,’“ izjavio je jedan visoki dužnosnik iz autoindustrije.

Nakon što je 2018. godine tadašnji američki predsjednik Donald Trump pokrenuo trgovinski rat, Peking je u početku bio zatečen. Danas, kažu analitičari, Kina djeluje mnogo spremnije i odlučnije da uzvrati precizno i bolno. Kolumnista The New York Timesa Nicholas Kristof primjećuje da je Trump u ovoj fazi „doveo carinu na vatreni obračun“ – što sugerira da kineske mjere pogađaju puno dublje od visokih carina.

The Atlantic piše da bi Trump, suočen s rastućim pritiskom na američke korporacije, mogao biti prisiljen na povlačenje, dok mogućnosti Pekinga za eskalaciju – poput potencijalne zabrane Teslinog poslovanja u Kini – još nisu iscrpljene.

Kineske firme okreću se unutrašnjem tržištu

U isto vrijeme dok ciljano pogađa američke firme, Peking pokušava zaštititi vlastitu ekonomiju, koja se i dalje bori s posljedicama pandemije i usporenog rasta. Na državnu inicijativu, kineski tehnološki giganti poput Alibabe i JD.com-a pokrenuli su nacionalnu kampanju za preusmjeravanje izvoznika na domaće tržište.

Ova tranzicija ima i simbolično značenje. „Osjećaj antiameričkog jedinstva tjera kineske kompanije da učine sve što mogu,“ rekao je jedan e-trgovinski savjetnik za Financial Times. Istovremeno, ovo se uklapa u širu strategiju Pekinga da potakne domaću potrošnju kao motor ekonomskog oporavka.

Međutim, izazova ne nedostaje. Kompanije koje su navikle raditi s inostranstvom sada se suočavaju s domaćim potrošačima koji su, uprkos porukama o ekonomskom patriotizmu, i dalje oprezni kada je riječ o trošenju novca.

Kineska promjena strategije označava novu fazu trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama. Umjesto javnog i očekivanog obračuna carinama, Peking sada koristi ciljanje na najosjetljivije tačke američke ekonomije – tehnologiju, energiju i simboliku. U igri je više od trgovine: ovo je borba za globalni utjecaj u 21. stoljeću.