Restauracijom i povratkom rukopisa Karađoz-begova medresa nastavlja njegovati tradiciju očuvanja pisanog naslijeđa i doprinosa razvoju obrazovanja u Hercegovini.
U okviru manifestacije Dani Karađoz-begove medrese ovoj instituciji predati su restaurirani rukopisi koji su bili na stručnoj obradi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Konzervatorsko – restauratorski tretmani urađeni su na rukopisima: TASHĪL AL-WUṢŪL (Kraća rasprava o pojmovima u arapskom jeziku. Napisao Sajfullah Proho (1859-1932) na arapskom jeziku.
Na njemu je grafitnom olovkom upisan naslov djela i ime vlasnika Spahić hadži Mehmeda Mostarca, po svemu sudeći, posljednjeg bibliotekara Karađoz-begove medrese u Mostaru), TAḤQIQ AL-FARQ BI-RASMIHI BAYNA ‘ILM AL-ĞINS WA ISMIHI ( Djelo autora Muḥammada al-Ġawharīja, napisano je na arapskom jeziku, a tiče se arapskog jezikoslovlja.
Prijepis djela, od nepoznatog prepisivača, okončan je 1272/ 1856. godine) XXIII DŽUZ KURʼANA (ovaj džuz uvakufio je izvjesni hadži Alija), KITĀB-I INŠĀ-YI LUZŪM-I ‘ĀMM (Zbirka pisama, obrazaca i službenih isprava na osmansko-turskom jeziku, od nepoznatog autora. Djelo prepisao Yaḥyā b. Muḥammad, 1234/ 1818. godine), MAĞMŪʻA (Zbirka poezije, dova i bilješki, na arapskom, bosanskom i osmansko-turskom jeziku.
Medžmua potječe s početka 20. stoljeća, prepisao je Hamzić Ali-hodža, sin Ali-hodže iz kadiluka Glamoč) AL-MUṢḤAF AŠ-ŠARĪF (Fragment koji počinje od 49. ajeta sure Hud), I DŽUZ KUR'ANA, ( vakuf izvjesnog hadži Alije koji je uvakufio džuzove, uz uvijet da ih čuva imam u džamiji Havadže Behmena u Mostaru). i XXVIII DŽUZ KUR'ANA.
Restauracijom i povratkom rukopisa Karađoz-begova medresa nastavlja njegovati tradiciju očuvanja pisanog naslijeđa i doprinosa razvoju obrazovanja u Hercegovini.
Direktor Karađoz-begove medrese mr. Suad ef. Mujakić istakao je da ovaj događaj ima veliki značaj za cijeli grad Mostar i cijelu regiju Hercegovine u afirmaciji identitetskih vrijednosti Bošnjaka ovoga kraja.
“Kada je u pitanju značaj ovih rukopisa za Karađoz-begovu medresu, vi vrlo dobro znate da je Karađoz-begova medresa mjesto nauke, a mogli bismo reći da je biblioteka u kojoj se čuvaju takve knjige u stvari mjesto memorije onoga što se kasnije širi među učenicima”, kazao je Mujakić.
Rukopisi su prošle godine zaprimljeni na konzervaciju, restauraciju, katalošku obradu i digitalizaciju. Obnove ove vrijedne rukopisne građe, prema riječima višeg konzervatora mr. Madžide Smajkić bila je kompleksnom i podrazumijevala je dugotrajan proces.
“Uglavnom su oštećenja bila mikrobiološka, odnosno bili su zaraženi buđi i gljivicama, insektima i glodarima, bili su pod djelovanjem glodara. Urađena je sterilizacija, dezinfekcija, dezinsekcija rukopisa, papira, da budu bezbjedni prvo za nas konzervatore, restauratore, a kasnije za kolege orijentaliste koji budu kataloški obrađivali”, između ostalog istakla je Smajkić.
Nakon restauracije rukopisi su digitalizirani, čime je omogućena njihova dostupnost javnosti, dok će se originali čuvati u odgovarajućim uslovima.
Katalošku obradu i identifikaciju dokumenata uradio je orijentalista Emrah Seljaci. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, kao najstarija ustanova kulture u regionu i centralni arhiv Islamske zajednice, ima ključnu ulogu u očuvanju rukopisnog i arhivskog naslijeđa.
U rukopisnoj zbirci ove biblioteke, kako je to istakao direktor ove ustanove mr. Dženan Handžić, trenutno se čuva više od deset hiljada rukopisa.
“Jedna od osnovnih namjera organiziranja prezentacija poput današnje jeste da posvijestimo značaj toga da se to naše pisano rukopisno blago iz sehara, sa tavana, iz nekih prostora gdje su oni zabačeni i zapostavljeni, vrati Gazi Husrev-begovoj biblioteci na naučnu obradu koja podrazumijeva restauratorsko-konzervatorske zahvate, jer je papir organski materijal koji je sklon propadanju i koji se na mnogo načina može oštetiti. Zatim kataloškoj obradi putem koje šira naučna javnost se upoznaje sa postojanjem i sadržajem te pisane građe, i onda njenom digitalizacijom kroz koju ona bude široko dostupna istraživačima”, rekao je Handžić
Povratak restauriranih rukopisa još jednom je ukazao na značaj sistemske brige o pisanom kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Gazi Husrev-begova biblioteka, koja ove godine obilježava 490 godina postojanja, ostaje jedan od ključnih čuvara kulturne memorije, potvrđujući da rukopisi koji joj se povjere dobijaju novu vrijednost i sigurnu budućnost, prenosi Preporod.
