Kao profesor je više puta javno kritizirao političke procese i apelovao na akademsku zajednicu da bude kritički glas u društvu. Također, bio je kandidat SDS-a za Zastupnički dom PSBiH na izborima 2018. godine i to je njegov sav dosadašnji politički angažman. Međutim, za očekivati je da, ako zaista bude kandidovan, da će u narednom periodu biti u većoj mjeri politički angažovan.
Branko Blanuša ima najveće izgleda da bude kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske.
O njegovoj kandidaturi danas bi se trebao izjasniti Glavni odbor Srpske demokratske stranke. Blanuša, za sada, ima podršku većine članova Glavnog odbora, ali još uvijek nije donesena konačna odluka.
Blanuša je redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci, koji je svojevremeno bio i dekan ove obrazovne institucije. Međutim, Blanuša do sada nije obavljao nikakvu političku funkciju i u tom pogledu je prilično nepoznat široj javnosti. Zna se da je član Gradskog odbora SDS-a u Banjoj Luci.
Kao profesor je više puta javno kritizirao političke procese i apelovao na akademsku zajednicu da bude kritički glas u društvu. Također, bio je kandidat SDS-a za Zastupnički dom PSBiH na izborima 2018. godine i to je njegov sav dosadašnji politički angažman. Međutim, za očekivati je da, ako zaista bude kandidovan, da će u narednom periodu biti u većoj mjeri politički angažovan.
Svojevremeno je pažnju javnosti izazvao komentarima društvenih zbivanja pitajući “kuda gonimo?”, a u jednom intervju pojasnio je svoje komentare: “Djelujemo kao brod na pučini kojem se motor pokvario, a kormilo ne radi. Sada je prepušten morskim strujama i talasima koja ga nose bez njegove kontrole. Nadam se da će se motor i kormilo popraviti i da će brod uploviti u neke mirne vode”. Možda Blanuša dobije priliku da preuzme pokvareno kormilo pokvarenog broda.
Blanušu bi trebale podržati sve opozicione stranke osim PDP-a, čiji predsjednik Draško Stanivuković zagovara priču o bojkotu izbora.
Istovremeno, vladajući SNSD još nije odlučio ko će biti njihov kandidat. Prema informacijama Istrage, Milorad Dodik je odustao od zamisli da kandidat bude njegov sin Igor Dodik.
Tako su u SNSD-u opticaju ostala dva imena – Siniša Karan i Ranko Škrbić. Karan je bivši ministar unutrašnjih poslova RS koji u novoj, neustavnoj Vladi RS, obavlja dužnost ministra za naučno – tehnološki razvoj i visoko obrazovanje. Ranko Škrbić je bivši ministar zdravstva RS koji je blizak porodici Dodik.
Lider SNSD-a Milorad Dodik je, podsjećamo, zatražio od CIK-a stvaranje pristupnog koda što je preduslov za prijavu za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika RS.
Prijevremeni izbori će biti održani 23. novembra ove godine. Od 25. septembra do 29. septembra će traje prijava političkih stranaka za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske iz reda srpskog naroda. Prijava koalicija će biti moguća 6. i 7. oktobra, a predsjednički kandidati imaju rok od 10. do 14. oktobra. Predizborna kampanja će trajati od 8. do 22. novembra.
Republika Srpska je bez predsjednika od 18. augusta ove godine, kada je Sud BiH potvrdio odluku Centralne izborne komisije BiH kojom je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika. Mandat je oduzet jer je Dodik pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka OHR-a. Osim godine zatvora zabranjeno mu je obavljanje dužnosti predsjednika RS, ali i svih drugih pozicija koje se dijelom ili u cjelosti finansiraju iz budžeta.
CIK je prijevremene izbore raspisao 25. avgusta. U međuvremenu, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 24. septembra zaključak kojim je pozvala političke stranke u tom entitetu da samostalno odluče o tome hoće li učestvovati na prijevremenim izborima za predsjednika. Time su izmijenjeni zaključci koji su usvojeni na sjednici 22. augusta, a kojima je Dodik pozivan da nastavi obnašati predsjedničku funkciju i kojima je odbačena mogućnost provođenja prijevremenih izbora koje je raspisala Centralna izborna komisija BiH.
