Thomas Jefferson, autor Deklaracije o nezavisnosti, bio je prvi koji je u nacrtima koristio izraz United States of America. Kada je Deklaracija usvojena 4. jula 1776, dokument je započinjao riječima: „Jednoglasna Deklaracija trinaest ujedinjenih Američkih Država.”

Na današnji dan 1776. godine, Drugi kontinentalni kongres usvojio je odluku koja je na prvi pogled izgledala tek formalna – kolonije, do tada poznate kao „Ujedinjene kolonije”, od tog dana zvanično su postale Sjedinjene Američke Države. Ova promjena, međutim, imala je duboko simbolično značenje: označila je kraj kolonijalne zavisnosti i rođenje novog političkog subjekta koji će u narednim stoljećima postati globalna sila.

Ideja zajedništva kolonija postojala je i ranije. Još je Benjamin Franklin 1754. godine, u svojoj čuvenoj karikaturi „Join, or Die” („Pridruži se ili umri”), upozoravao da kolonije neće preživjeti ako ne djeluju zajedno. Franklinovo upozorenje tada se odnosilo na prijetnju Francuske i njenih saveznika u Sjevernoj Americi, ali se kasnije pretvorilo u univerzalni simbol američkog jedinstva.

Dvadeset godina kasnije, u jeku sukoba s Britanijom, ideja je postala stvarnost. Thomas Jefferson, autor Deklaracije o nezavisnosti, bio je prvi koji je u nacrtima koristio izraz United States of America. Kada je Deklaracija usvojena 4. jula 1776, dokument je započinjao riječima: „Jednoglasna Deklaracija trinaest ujedinjenih Američkih Država.”

Ovo je bio tek početak procesa stvaranja američkog identiteta. Richard Henry Lee iz Virginije nekoliko sedmica ranije u svojoj rezoluciji jasno je napisao: „Ove Ujedinjene kolonije jesu i s pravom treba da budu slobodne i nezavisne države.” Ta rečenica ušla je u završni paragraf Deklaracije i postala temelj američkog državnog suvereniteta.

Na praktičnom nivou, ime je formalizirano u septembru 1776, kada je Kongres odlučio da se u svim službenim dokumentima, vojnim komisijama i zakonskim aktima izraz „Ujedinjene kolonije” zamijeni terminom „Sjedinjene Države”. Nedugo zatim, skraćenica U.S.A. počela je da se koristi na vojnoj opremi i bačvama baruta kao znak standardizacije i provjere kvaliteta.

Proces političkog ujedinjenja, međutim, bio je dugotrajan. Tek su Članci konfederacije, čiji je nacrt nastao u julu 1776, a ratificirani 1781. godine, dali pravni okvir zajedničkoj vladi. Slabosti tog sistema ubrzo su se pokazale, pa je 1787. usvojen Ustav SAD-a, dokument koji je i danas temelj američke države.

Naziv „Sjedinjene Američke Države” tako je od samog početka bio više od imena. Bio je poruka – kolonije više nisu zbir odvojenih zajednica, već jedinstvena nacija u nastajanju. Taj simbolički korak dogodio se u trenutku kada je ishod rata s Britanijom bio krajnje neizvjestan. Tek će pobjeda kod Yorktowna 1781. godine i mirovni ugovor u Parizu 1783. potvrditi da su „Ujedinjene države” zaista postale nezavisna država.