Plate svakako treba povećavati, ali prije toga Vlada mora ispuniti obećanja o fiskalnom rasterećenju privrede. A toga nema ni na vidiku. Umjesto toga, ima pritisak sindikata koji na osnovu populističke priče o minimalnoj plati ubiru članarine, a privreda gubi radna mjesta.

Udruženja malih i srednjih privrednika detaljno je objasnilo najnovije podatke Porezne uprave Federacije BiH, koji ukazuju na značajan pad broja zaposlenih, te posljedični gubitak oko 12.000 potencijalnih radnih mjesta krajem 2025. godine.

Zbog neplanske ekonomske politike Federacija BiH u jednoj godini je izgubila više od 12.000 radnih mjesta. Posljedica je to ekonomske politike koja se u 2025. godini vodila bez sistemske pripreme, bez analize i bez dijaloga sa privredom.

Broj zaposlenih u FBiH pao je na 546.663 na dan 30.11.2025., što je za 857 manje nego mjesec ranije. U istom periodu prethodne godine, broj zaposlenih je iznosio 552.148, što znači da je tokom cijele 2025. godine izgubljeno čak 5.485 radnih mjesta, dok je dodatnih 6.529 radnih mjesta izgubljeno kroz oportunitetni trošak u odnosu na rast iz 2024. godine.

Ukupno, tržište rada FBiH bilježi pad od 12.014 radnih mjesta u samo jednoj godini, što predstavlja više od 2% ukupne zaposlenosti. Gubici se ne mjere samo u brojevima, već i u prihodima: procjene pokazuju da je ovim padom zaposlenosti Federacija izgubila preko 160 miliona KM javnih prihoda. Kada se tome dodaju rashodi za naknade nezaposlenima, ukupan efekat gotovo potpuno anulira finanskijski prihod koji je ostvaren kontroverznom uredbom o povećanju bruto minimalne plate za 61%, navode u saopćenju.

Naglašavaju kako je inflacija porasla, a platežna moć pala. Nezaposlenost je narasla, a poslovni ambijent oslabio.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, 124.725 radnika je u 2024. bilo prijavljeno na minimalnu platu, a dodatnih 95.000 radnika je imalo neto primanja do 1.000 KM. Uredba koja je trebala pomoći najugroženijima nije donijela rast standarda, jer je inflacija istovremeno obezvrijedila svaki nominalni dobitak. Umjesto da se broj radnika sa stabilnim primanjima poveća, Vlada FBiH je dodatnih 95.000 radnika gurnula bliže liniji siromaštva.

S druge strane, obrtnici, vlasnici mikro, malih i srednjih preduzeća, koji čine okosnicu našeg ekonomskog sistema, pretvoreni su u budžetske korisnike, zbog raznih programa subvencija i refundacija koji su uvedeni kao hitna mjera za ublažavanje efekata uredbe, ističu iz Udruženja.

U praksi, više od 300.000 ljudi je prešlo iz zone stvaranja u zonu socijalne zavisnosti. Jednom uredbom, poduzetnici su pretvoreni u socijalne slučajeve.

UMSP poziva sve nadležne institucije da konačno priznaju ono što realni sektor mjesecima govori: odluke se ne mogu donositi bez struke, bez procjene posljedica i bez razgovora sa onima koji ih trebaju provesti. Podsjećaju da je vrijeme za fiskalnu reformu, za odgovorno planiranje, a ne šok terapije, te da se prekine praksa političkog populizma na teret radnika i privrede.

Negativni efekti populističke minimalne plate važe do kraja ove godine. A onda ćemo vidjeti, ili će ostati sve isto ili će biti još gore. Naime, do kraja godine važi odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o minimalnoj plati u iznosu od 1.000 KM.

Do Nove godine treba donijeti novu odluku o minimalnoj plaći za 2026. godinu, a sindikati traže da ona bude od 1.200 do 1.600 KM i da se utvrđuje po stručnoj spremi.

Taj prijedlog nije dobio podršku na jučerašnjem sastanku sindikalista sa predstavnicima Udruženja poslodavaca BiH, predstavnicima Vlade FBiH te Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

Sindikati su dali novi prijedlog za minimalnu plaću, a to je da ona iznosi 70 posto od prosječne plaće u FBiH, što je oko 1.120 KM.

Privrednici su mišljenja kako je donošenje svake odluke ‘preko koljena’ štetno za njihovo poslovanje i da se povećanjem doprinosa ugrožavaju radna mjesta. Smatraju kako nije urađena detaljna analiza svih posljedica te strahuju da bi se mogle ugasiti mnoge firme.

S druge strane, nije pošteno prema privrednicima da se uslovi poslovanja mijenjaju u zadnjoj sedmici godine, a upravo tu činjenicu, da je kraj godine i da ponestaje vremena, koriste sindikati da vrše pritisak na Vladu da donese odluku. Odluka koja je vrijedila u ovoj godini nanijela je ogromnu štetu privredi, a slijedeće godine će biti još gore ako se nastavi sa lošim odlukama.

Plate svakako treba povećavati, ali prije toga Vlada mora ispuniti obećanja o fiskalnom rasterećenju privrede. A toga nema ni na vidiku. Umjesto toga, ima pritisak sindikata koji na osnovu populističke priče o minimalnoj plati ubiru članarine, a privreda gubi radna mjesta.

Nažalost, čini se da je Federacija BiH došla u poziciju u kojoj sindikati kroje ekonomsku politiku, odlučuju šta treba I šta ne treba, a privrednici moraju provoditi ono što sindikalisti namaštaju kako bi privukli još kojeg člana sindikata. Važno je da njima bude dobro, radnici ako zadrže radna mjesta mogu se biti sigurni da će ima inflacija pojesti onih 100-200 maraka povećanja minimalne plate. Jer niko nije lud proizvoditi i raditi pos višim cijenama, a da ne poskupi svoje proizvode i usluge. Ali ni poskupljenja ne mogu dovijeka.