Podignuti su sustavi proturaketne odbrane, vojska je u stanju visoke pripravnosti, a prema vojnim izvorima razrađeni su različiti scenariji mogućeg Hezbollahova odgovora, od raketnog napada na unutrašnjost Izraela i pokušaja infiltracije.

Danas, u ponedjeljak, održana je svečana pogrebna povorka u kojoj je pokopan ubijeni vođa Hezbollaha Haitham Tabatabai, zajedno sa svojim suborcima koji su izgubili živote u službi Libanona i njegovih građana. Riječ je o pogrebu istaknutog vojnog zapovjednika koji je ubijen u izraelskom zračnom napadu u nedjelju, u kojem je meta bila stambena zgrada u Haret Hreiku, u južnom predgrađu Bejruta. Istovremeno je izraelski vojni radio objavio kako je na sjeveru zemlje podignuta razina pripravnosti, dok je Hezbollah pozvao svoje pristaše da se pridruže pogrebnoj povorci za Tabatabaija te za još dvojicu pripadnika koji su također stradali u istom napadu. U ranijoj izjavi Hezbollah je potvrdio smrt četvorice svojih boraca u zračnom udaru koji je ciljao Tabatabaija, što je izazvalo val zabrinutosti u međunarodnoj zajednici zbog opasnosti od otvaranja novog fronta.

Tabatabai je bio najistaknutiji zapovjednik Hezbollaha nakon ubijenog Fouada Shukra, a njegovo likvidiranje označava najozbiljniju eskalaciju u Bejrutu od prošlog juna i prvi takav napad na zapovjednika ove razine od prekida vatre. Zamjenik šefa političkog vijeća Hezbollaha, Mahmoud Qamati, izjavio je da su sve opcije otvorene te da će pokret razmotriti svoj odgovor, dok je libanonski predsjednik Joseph Aoun pozvao međunarodnu zajednicu na hitnu intervenciju kako bi se spriječilo daljnje širenje sukoba. Na izraelskoj strani premijer Benjamin Netanyahu poručio je da Tabatabai “nije bio samo vojni zapovjednik, već ključni faktor u pokušajima Hezbollaha da se ponovno naoruža”, naglašavajući da Izrael neće tolerirati prijetnje svojoj sigurnosti.

Tabatabai je rođen 1968. u porodici iransko-libanonskog porijekla i svoje je ime prvi put stekao u međunarodnim medijima nakon što je 2015. preživio pokušaj atentata u Siriji. Američki State Department ponudio je do 5 miliona dolara za informacije o njemu, nazvavši ga jednim od ključnih zapovjednika elitnih snaga Hezbollaha u Siriji i Jemenu. Dok se tlo pod Libanonom i Izraelom ponovno trese, izraelska vojska pokrenula je iznenadnu veliku vježbu u istočnoj Galileji radi testiranja reakcije na izbijanje šireg rata.

Podignuti su sistemi proturaketne odbrane, vojska je u stanju visoke pripravnosti, a prema vojnim izvorima razrađeni su različiti scenariji mogućeg Hezbollahova odgovora,od raketnog napada na unutrašnjost Izraela i pokušaja infiltracije, do djelovanja savezničkih skupina poput Hutija, s kojima je Tabatabai bio u bliskom kontaktu. Dok vojska simulira rat na Golanskoj visoravni, nad područjem se čuju eksplozije i intenzivna aktivnost zračnih snaga.

Uz rastuće napetosti, sve se više analitičara slaže da izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu trenutno ne odgovara mir. Njegova politička pozicija je krhka, vlada mu prijeti raspadom, popularnost mu je pala, a svaki novi sigurnosni incident preusmjerava pozornost javnosti s unutrašnjih skandala na vanjske prijetnje. Napadi na Libanon i Gazu ponovno su ga politički ojačali, jer u atmosferi straha i neizvjesnosti Netanyahu tradicionalno jača, predstavljajući se kao jedini branitelj izraelske sigurnosti.

Upravo zato mnogi analitičari strahuju da bi mogao riskirati daljnju eskalaciju, pa čak i razmišljati o udaru na Iran, kako bi ojačao svoju poziciju pred izbore. Prema diplomatskim izvorima, u tome uživa i prešutnu podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji mu je već dao zeleno svjetlo za čvršći pristup Iranu i njegovim saveznicima. U takvim okolnostima Bliski istok ponovno ulazi u iznimno teško i opasno razdoblje. Povećane vojne aktivnosti, ciljani atentati, politički pritisci i međusobni signali moći stvaraju atmosferu koja podsjeća na trenutke pred velike regionalne sukobe. Dok međunarodna zajednica pokušava spriječiti daljnje rasplamsavanje, sve je jasnije da je regija na rubu nove eskalacije čiji bi razmjeri mogli nadmašiti dosadašnje krize, piše Večernji.