Osude međunarodne zajednice nisu izostale. Evropska unija je napad nazvala ratnim zločinom, dok su lideri Francuske, Velike Britanije i Njemačke pozvali na hitno primirje. Ipak, osim izjava, konkretni koraci prema zaštiti ukrajinskog civilnog stanovništva zasad izostaju.
Nakon što su ruske balističke rakete jučer pogodile centar ukrajinskog grada Sumy, ubivši najmanje 34 osobe i ranivši više od stotinu drugih, svijet se suočava s bolnim pitanjem: ima li više smisla govoriti o mirovnim pregovorima?
Napad, koji se dogodio na Cvjetnu nedjelju, u trenutku kada su se građani uputili u crkve, predstavlja najteži zločin nad civilima u 2025. godini. Jedna raketa pogodila je trolejbus pun putnika, dok je druga pala u blizini univerzitetskog kongresnog centra, gdje su se djeca okupljala za pozorišnu predstavu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je osudio napad, nazivajući ga “činom svjesnog terora” i optužujući Rusiju da namjerno gađa običan narod: ulice, škole, domove i crkve. “Ovo je genocid”, poručio je i istakao da se Moskva oglušila na američki prijedlog o bezuslovnom primirju.
I dok se ulice Sumyja još čiste od ruševina i tijela stradalih, pažnja se okreće mirovnim pregovorima koje, u ime bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, vodi njegov savjetnik Steve Witkoff. On je u petak u Sankt Peterburgu održao četverosatne razgovore s Vladimirom Putinom, što je izazvalo dodatne kontroverze.
Prema navodima iz medija, Witkoff zagovara model nagodbe koji uključuje predaju četiri ukrajinske provincije Rusiji, uključujući gradove Herson i Zaporižja – što bi značilo legalizaciju okupacije u zamjenu za privremeni mir. Za većinu Ukrajinaca, takav prijedlog je neprihvatljiv.
“Kako iko može govoriti o mirovnim pregovorima dok gori dječije igralište, dok se ljudi živi spaljuju u automobilima?” pitao je jedan lokalni stanovnik Sumyja. Ovaj sentiment dijeli i veći dio ukrajinske javnosti, koja sve češće izražava sumnju u iskrenost pregovaračkog procesa.
Osude međunarodne zajednice nisu izostale. Evropska unija je napad nazvala ratnim zločinom, dok su lideri Francuske, Velike Britanije i Njemačke pozvali na hitno primirje. Ipak, osim izjava, konkretni koraci prema zaštiti ukrajinskog civilnog stanovništva zasad izostaju.
Zelenski je ponovo apelirao na saveznike da isporuče deset dodatnih sistema Patriot za odbranu ukrajinskog zračnog prostora, uz poruku: “Razgovori nikada nisu zaustavili balističke projektile. Rusiji se mora pristupiti kao terorističkoj sili.”
Za sada, pregovori se formalno nastavljaju, ali s minimalnim nadama u pomak. Ukoliko SAD ne preispita svoj pristup, a Evropa ostane pri izjavama bez konkretne vojne i političke podrške, rizik je da Rusija nastavi koristiti mirovne pregovore kao paravan za brutalne napade.
Sumy bi tako mogao postati prekretnica – trenutak kada je svijet, suočen s realnošću ruske taktike, morao izabrati: nastaviti pričati s agresorom ili konačno stati u zaštitu žrtve.
