Historijsko povećanje za Bošnjake: Kulturna autonomija više nije na čekanju

Zahvaljujući angažmanu saborskog zastupnika Armina Hodžića, Bošnjaci i druge manjine u koje zastupa dobili su značajno povećanje sredstava – prvi put proporcionalno potrebama i uloženom trudu. Ipak, sjenu na sjednicu Savjeta bacilo je smanjenje sredstava za srpski tjednik Novosti od 35%, što je izazvalo reakciju Milorada Pupovca.

Na 10. sjednici Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, održanoj pod predsjedanjem Tibora Varge, usvojena je Odluka o rasporedu sredstava koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2025. godini.

Ukupan iznos od 11.347.072 eura raspoređen je među 132 udruge koje su se javile na Javni poziv, što predstavlja povećanje zahtjeva od čak 30% u odnosu na prošlu godinu.

Posebno je važno istaknuti da je druga po brojnosti nacionalna manjina u Hrvatskoj – bošnjačka – napokon uhvatila korak nakon višegodišnjeg zaostajanja. Povećanje koje su dobile njihove udruge ocjenjuje se kao proporcionalno, a rezultat je i političkog angažmana saborskog zastupnika Armina Hodžića, člana Savjeta, koji uz Bošnjake zastupa i Albance, Slovence, Makedonce i Crnogorce. Sam Hodžić u raspravi je naglasio:

“Imamo razloga biti i zadovoljni i nezadovoljni. No ono što vidimo jeste pozitivan pomak koji koincidira s općim povećanjem troškova života. Tanka je linija između političke zavisnosti i nezavisnosti, no ne sviđa mi se što se dominantno financira tiskani medij, dok se značaj elektroničkih – i to ne samo portala – još uvijek zanemaruje”, rekao je Hodžić.

Naime, sjednica, koja je započela minutom šutnje u čast preminuloj članici Savjeta Mirjani Galo, bila je ujedno i politički napeta. Sredstva “Novostima” – izdanju Srpskog nacionalnog vijeća – smanjena su za jednu trećinu, što je izazvalo zabrinutost srpske manjine. Milorad Pupovac je izjavio:

“Rušenje ‘Novosti’ je rušenje slobode manjinskog glasa. No, bit ćemo solidarni s drugim manjinama i nećemo rušiti ovu odluku Savjeta, ali naša reakcija će tek uslijediti”, rekao je Pupovac koji je bio suzdržan na glasanju o Odluci uz druge Srbe članove Savjeta.

Furio Radin izrazio je nezadovoljstvo jer je izdavačka kuća talijanske manjine EDIT dobila tek minimalno povećanje sredstava, iako, kako tvrdi, ima značajnu izdavačku ulogu.

Također je prigovorio da je smanjenje sredstava tjedniku “Novosti” politički čin. Upozorio je na opasnost političkog utjecaja na neovisne medije manjina.

Tibor Varga odgovorio je Furiju Radinu da je EDIT-u odobreno onoliko koliko je zatraženo, naglasivši da Savjet za nacionalne manjine sufinancira projekte, ali ne ograničava mogućnost da se sredstva traže i iz drugih izvora. Također je rekao: „Nikada neće svi biti zadovoljni“, čime je implicirao da su odluke Povjerenstva donesene u skladu s pravilima, ali da različita očekivanja uvijek ostaju. Što se tiče “Novosti”, Varga je objasnio da se financira kulturna autonomija, a ne politički angažman, aludirajući na sadržaj srpskog tjednika.

U raspravi je sudjelovao i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, koji je oštro kritizirao rad Povjerenstva koje donosi odluke o raspodjeli sredstava, tvrdeći da članovi “ne poznaju rad romskih udruga i ne pokazuju interes da ga bolje upoznaju”. Kajtazi je ustvrdio da nema namjeru utjecati na rad Povjerenstva, ali da želi potaknuti ostvarivanje poboljšanja te je prigovorio da članove Povjerenstva nije vidio na romskim manifestacijama i da oni stoga nemaju uvid u rad udruga koje ocijenjuju. Ipak, Kajtazi je izrazio zadovoljstvo povećanjem za manjine koje predstavlja.

Tibor Varga je odgovorio konkretnim podacima – sredstva su raspoređena po jasno definiranim kriterijima, a posebna pažnja posvećena je kvaliteti i transparentnosti prijava. Ove godine se 12 novih udruga po prvi put našlo među korisnicima, a ukupno povećanje iznosi 12,9%. Varga je također priznao potrebu veće podrške elektroničkim medijima i najavio izradu smjernica za njihovo uključivanje u financiranje.

Unatoč neslaganjima i političkim tenzijama, novost za bošnjačke udruge jeste da više nisu marginalizirane, već prepoznate kao ravnopravan faktor u manjinskoj slici Hrvatske. Ovo povećanje ima i simbolički značaj: dolazi iznutra, bez pomoći matične države, što dodatno potvrđuje riječi iz bilješki s terena – Bošnjaci u Hrvatskoj napokon su odlučili sami uzeti sudbinu u svoje ruke.