Predstavnici Stanforda, Princetona, Columbije i drugih prestižnih univerziteta pružili su otvorenu podršku Harvardu, braneći akademske slobode kao temelj američkog društva.
Napetosti između bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i američkog akademskog establišmenta doživjele su novu eskalaciju nakon što je Harvard University odbio da ispuni zahtjeve njegove administracije. Trump je u seriji javnih izjava i objava na društvenim mrežama nazvao Harvard „šalom“ i „mjesto koje podučava mržnji i gluposti“, poručivši da više ne bi trebao dobijati sredstva od federalne vlade.
A onda je zamrznuo više od 2 milijarde dolara koja je iz federalnih fondova trebao dobiti Harvard.
Ovaj sukob nije samo još jedan u nizu Trumpovih frontalnih napada na liberalne elite, već postavlja ozbiljna pitanja o granicama vladinog utjecaja na akademske institucije i slobodu izražavanja.
Sve je počelo kada je Harvard postao prvi američki univerzitet koji je odbio ispuniti zahtjeve koje je nova Trumpova administracija uputila elitnim akademskim institucijama. Među zahtjevima su bili: ukidanje svih programa za različitost, jednakost i inkluziju (DEI), prijavljivanje stranih studenata koji krše etički kodeks, revizija nastavnih programa radi provjere „raznolikosti svjetonazora“, i davanje pristupa vladinim organima određenim internim akademskim podacima.
U zamjenu za saradnju, administracija je obećala nastavak finansiranja kroz grantove i ugovore. Harvard je sve zahtjeve odbacio kao nelegalne i neustavne.
Trump je brzo odgovorio najavom da će se suspendirati više od 2 milijarde dolara federalnog finansiranja za Harvard, te zaprijetio ukidanjem poreskog izuzeća koje univerzitet uživa kao neprofitna obrazovna institucija. Na platformi Truth Social, predsjednik je napisao:
“Harvard je ŠALA, podučava mržnji i gluposti, i više ne bi trebao dobijati novac američkih poreznih obveznika!”
Uprkos oštrom tonu iz Bijele kuće, akademska zajednica reagovala je složno i snažno. Predstavnici Stanforda, Princetona, Columbije i drugih prestižnih univerziteta pružili su otvorenu podršku Harvardu, braneći akademske slobode kao temelj američkog društva.
Barack Obama, bivši predsjednik SAD-a, podržao je Harvard rekavši: “Odbijanjem ovog nezakonitog pokušaja gušenja akademske slobode, Harvard je postavio primjer.”
Trumpovi zahtjevi i prijetnje predstavljaju, prema mišljenju mnogih pravnika i nastavnika, direktan napad na Prvi amandman američkog Ustava, koji garantira slobodu govora i autonomiju obrazovnih institucija.
Alan Garber, vršilac dužnosti predsjednika Harvarda, odgovorio je: “Univerzitet neće prepustiti svoju nezavisnost. Niti jedna vlada, bez obzira na to koja stranka je na vlasti, ne bi smjela diktirati šta privatni univerziteti mogu predavati, koga zapošljavati, i koje oblasti nauke istraživati.”
Spor između Harvarda i Trumpove administracije potencijalno može postati presedan za buduće odnose između države i univerziteta, naročito u osjetljivim pitanjima kao što su imigracija, sloboda govora i naučno istraživanje.
Neki analitičari već upozoravaju da bi ovakav oblik političkog pritiska mogao poslužiti kao model autoritarnim liderima širom svijeta, da koriste državne resurse za kontrolu znanja i mišljenja.
Kako vrijeme bude odmicalo za očekivati je da akademske institucije neće biti pošteđene Trumpovih političkih udara. Harvard je, u ovom trenutku, postao simbol otpora – ali i prvi na udaru. Svi univerziteti, članovi američke akademske zajednice, morat će odlučiti hoće li se povinovati ili boriti za osnovna načela slobode i nezavisnosti. Oni najveći za sada su stali uz Harvard, a vrijeme će pokazati hoće li izdržati pritisak Trumpove vlasti.
