Kada su se počeli pisati programi rada i vizija Nacionalne koordinacije, malo je ko mogao zamisliti da će se u tako kratkom roku planirano u tolikoj mjeri i ostvariti. Brojni se programi tek trebaju otvoriti kako bi proaktivno i sustavno služili potrebama bošnjačke nacionalne manjine, poput otvaranja na Novogodišnjem prijemu Koordinacije najavljenog Bošnjačkog medijskog centra
Malo je ko u proljeće 2024. vjerovao da će politički povratak Bošnjaka u Hrvatski sabor označiti početak jedne od najdinamičnijih i najplodonosnijih godina bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Umjesto straha od podjela, sumnji u iznevjereno povjerenje i ponavljanja starih obrazaca, dogodio se zaokret – kulturni preporod, institucionalno jačanje i politička afirmacija kakva se rijetko pamti. Godina započeta s rezervom završava s osjećajem povratka dostojanstva, vidljivosti i samopouzdanja.
Početak djelovanja Nacionalne koordinacije Bošnjaka započeo je u vremenu izražene infrastrukturne praznine. Iako Bošnjaci u Hrvatskoj imaju udruge koje plodonosno djeluju više od 35 godina, nisu raspolagali vlastitim prostorijama. Infrastruktura udruga i vijeća uglavnom se temeljila na iznajmljenim prostorima, pretežito u vlasništvu gradova ili države, koji često nisu bili primjereni ni za skladišne, a kamoli za uredske ili konferencijske potrebe. Danas, svega godinu dana kasnije, Bošnjaci su vlasnici više od 900 četvornih metara prostora – od Siska, preko Vojnića, do Labina. Obnovljen je niz službenih prostorija, a otvoreno je i sjedište Nacionalne koordinacije, čime su se Bošnjaci simbolično i stvarno vratili u urbani centar Republike Hrvatske.
U posljednjem desetljeću bili smo svjedoci svojevrsnog zatišja kada je riječ o kvalitetnom bošnjačkom izdavaštvu. Taj je nedostatak uspješno nadoknađen izdavačkom djelatnošću Nacionalne koordinacije i njezinih partnera, koji kroz edicije Ljiljan, Biser i Behar sustavno grade nacionalnu biblioteku Bošnjaka, koja trenutno broji petnaest naslova. Posebnost ovog izdavaštva leži u tematskom pluralizmu: zastupljene su književnost, poezija, dječja književnost, religija i nacionalna povijest i kultura. Uz izdavaštvo, posebno treba istaknuti časopis Bosna, koji se nametnuo kao najstabilniji bošnjački tiskani medij u Republici Hrvatskoj. Iako je tisak jedan od najplemenitijih oblika komunikacije s čitateljskom publikom, svjesni smo da tehnologija dominira svim sferama društva, pa tako i izdavaštvom. Stoga se kroz digitalnu biblioteku te web-portale poput Bosna.hr i Novi glas nastoji približiti sadržaj široj i mlađoj publici.
Na području reprezentacije bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj značajno je podignuta ljestvica javnog djelovanja. Događaji koje organiziraju bošnjačke institucije prerasli su u manifestacije najviše protokolarne i organizacijske razine. Posebno vrijedi istaknuti diplomatske prijeme, međunarodne konferencije i kulturne manifestacije, koje Bošnjake u Hrvatskoj pozicioniraju kao ozbiljnog i vidljivog društvenog aktera.
Komunikacija, kao temelj svakog političkog djelovanja, u prošlosti je često bila zanemarena, što je dovodilo do šumova, trgovanja dezinformacijama i produbljivanja podjela unutar zajednice. Osnivanjem Nacionalne konvencije, koja okuplja 100 delegata iz cijele Republike Hrvatske, uspostavljen je model pravovremene i transparentne komunikacije, čime se preveniraju nesporazumi i ne ostavlja prostor za unutarnje razdore. Terenske posjete i obilasci tima Nacionalne koordinacije, kao i saborskog zastupnika Armina Hodžića, potvrda su ustrajnog i neumornog djelovanja u korist svakog pojedinca.
Do kraja ove godine zabilježena su četiri obilaska cijele Hrvatske i više od šezdeset pojedinačnih posjeta lokalnim zajednicama. Time je jasno potvrđeno da Hodžićevo obećanje s početka mandata – „Tu sam da vas slušam“ – nije ostalo mrtvo slovo na papiru. Umjesto stvaranja elitnih koridora koji bi onemogućili protok informacija i potreba bošnjačke manjine, između zastupnika i građana Bošnjaka uspostavljen je timski rad usmjeren na rješavanje naizgled sitnih, ali za pojedinca iznimno važnih pitanja.
Kada su se počeli pisati programi rada i vizija Nacionalne koordinacije, malo je ko mogao zamisliti da će se u tako kratkom roku planirano u tolikoj mjeri i ostvariti. Posebno vrijedi istaknuti načelo koordiniranja, kako ga je artikulirao predsjednik Koordinacije i jedan od njezinih osnivača, Bermin Meškić. Nacionalna koordinacija ne djeluje kao tutor, policajac ili krovna institucija iznad ostalih bošnjačkih udruga i vijeća, već kao koordinator i potpora stojeći na raspolaganju svakoj udruzi, vijeću i pojedincu koji želi, na bilo koji način, doprinijeti boljoj slici i položaju Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.
Iako je 2025. godina bila ispunjena brojnim aktivnostima, ona nije bila dovoljna da se ostvare svi zadani ciljevi. Mnogi su projekti otvoreni i započeti, a s optimizmom gledamo prema njihovoj punoj provedbi u razdoblju koje dolazi. Jednako tako, brojni se programi tek trebaju otvoriti kako bi proaktivno i sustavno služili potrebama zajednice, poput otvaranja na Novogodišnjem prijemu Koordinacije najavljenog Bošnjačkog medijskog centra. Upravo u toj svijesti o kontinuitetu leži snaga dosadašnjeg djelovanja jer ono što danas stvaramo nije kraj jednog puta, nego temelj posla koji tek dolazi.
