Odluka je donesena početkom ove sedmice, a kompletan predmet sada je povjeren isključivo tužiteljici Vedrani Mijović, kćerki pokojnog Slavka Jovičića Slavuja, bivšeg poslanika i dugogodišnjeg kadra SNSD-a

Glavni državni tužilac Bosne i Hercegovine, Milanko Kajganić, raspustio je tužilački tim koji je vodio istragu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića i premijera RS Radovana Viškovića u predmetu „državni udar“, saznaje Istraga.ba.

Odluka je donesena početkom ove sedmice, a kompletan predmet sada je povjeren isključivo tužiteljici Vedrani Mijović, kćerki pokojnog Slavka Jovičića Slavuja, bivšeg poslanika i dugogodišnjeg kadra SNSD-a.

Prema dostupnim informacijama, tužilački tim je ranije brojao devet tužilaca. Međutim, uprkos brojnosti, konkretni rezultati istrage nisu bili vidljivi ni dok je tim bio aktivan.

Krajem februara i početkom marta 2024. godine, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je set zakona kojima se de facto zabranjuje rad određenih državnih institucija na teritoriji RS. Ovi zakoni uslijedili su nakon što je Sud Bosne i Hercegovine donio prvostepenu presudu kojom je predsjednik RS Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika (OHR).

Tužilaštvo BiH je potom otvorilo predmet protiv Dodika, Stevandića i Viškovića zbog sumnje da su počinili krivično djelo – napad na ustavni poredak BiH. Istraga je brzo formalizovana, donesena je naredba o provođenju istrage, a trojici visokopozicioniranih političara upućeni su i pozivi na saslušanje u svojstvu osumnjičenih. Međutim, niti jedan od njih se nije odazvao pozivu, zbog čega je Tužilaštvo zatražilo određivanje pritvora.

Sud BiH je 12. marta 2024. prihvatio prijedlog Tužilaštva BiH i odredio pritvor Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću. Međutim, tek 20. i 21. marta tužilac Dubravko Čampara poslao je naredbe policijskim agencijama za njihovo hapšenje.

U naredbi, koja je upućena Graničnoj policiji BiH, SIPA-i, MUP-u RS, FUP-u i Policiji Brčko distrikta, navedeno je:

“Na osnovu člana 35. stav 2, tačka e) Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine izdajem NAREDBU… da u skladu sa vašim rukovodnim i zakonskim ovlaštenjima obavijestite sve organizacione jedinice vaše policijske agencije da je navedena osumnjičena lica (Nenad Stevandić, Milorad Dodik i Radovan Višković) potrebno bez odlaganja lišiti slobode i dovesti pred Sud BiH.”

Ipak, centralna potraga za Dodikom i ostalima unijeta je u sistem SIPA-e tek 21. marta, osam dana nakon određivanja pritvora. U međuvremenu, Nenad Stevandić je nesmetano prešao granicu BiH, dok su se i ostali više puta kretali bez ikakvih prepreka.

SIPA je samo jednom pokušala uhapsiti Milorada Dodika, i to u Istočnom Sarajevu – bezuspješno. Granična policija BiH takođe nije reagovala uprkos važećoj potjernici.

Sud BiH je u međuvremenu naredio raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem. Međutim, Generalni sekretarijat Interpola odbio je unijeti potjernicu u svoj sistem uz obrazloženje da se radi o „političkom procesu“.

Time je ostala važeća samo centralna potjernica, koja se primjenjuje isključivo na teritoriji BiH. Uprkos tome, nijedna policijska agencija u zemlji nije poduzela konkretne korake kako bi izvršila hapšenja.

U jeku sve slabijeg interesovanja javnosti i stagnacije u provođenju zakona, glavni državni tužilac Milanko Kajganić odlučuje se na radikalan potez – raspušta cijeli tužilački tim i predmet prepušta samo jednoj tužiteljici: Vedrani Mijović.

Mijovićeva je kćerka pokojnog Slavka Jovičića Slavuja, bivšeg zastupnika SNSD-a i bliskog saradnika srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. U februaru 2022. godine, upravo je Vedrana Mijović u Beogradu preuzela odlikovanje koje je predsjednik Vučić posthumno dodijelio njenom ocu povodom Dana državnosti Srbije.

Odluka Kajganića da predmet „državni udar“ povjeri tužiteljici koja ima porodične veze s vladajućim strukturama u RS izazvala je dodatne sumnje u nezavisnost i nepristrasnost Tužilaštva BiH.

Predmet koji se tiče temelja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine sada je povjeren samo jednoj osobi, uprkos njegovoj važnosti i složenosti. Nakon raspada tužilačkog tima i odbijanja Interpola da postupi po potjernici, sve više je onih koji sumnjaju da će iko od političkih zvaničnika Republike Srpske zaista odgovarati pred zakonom. Istovremeno, građani svjedoče potpunoj nemoći pravosudnog sistema da sprovede odluke čak i kada postoje formalne presude i nalozi za pritvaranje.

U kakvom društvu živimo ako se zakon primjenjuje selektivno – pitanje je koje ostaje otvoreno.