Svake godine, 13. oktobra, vjernici iz cijelog svijeta okupljaju se u portugalskom gradiću Fátimi, u dolini Iria, sjeverno od Lisabona. Tog dana 1917. godine, prema katoličkoj tradiciji, troje pastirske djece svjedočilo je posljednjem od šest ukazanja Djevice Marije, događaju koji je zauvijek obilježio historiju katoličke pobožnosti i učinio Fátimu jednim od najposjećenijih marijanskih svetišta na svijetu
Fatima je u vrijeme Prvog svjetskog rata bila seosko naselje okruženo vinogradima, maslinjacima i voćnjacima. Tada su se, prema predaji, 10-godišnji Francisco i njegova sestra Jacinta Marto te njihova devetogodišnja rođaka Lucia dos Santos susreli s “Gospođom od svjetla”, koja im se ukazala šest puta između maja i oktobra 1917. Marija im je, prema njihovom svjedočenju, povjerila tri tajne, proročanstva koja su kasnije postala poznata kao “tajne Fátime”.
Prve dvije tajne govorile su o viđenju pakla, o skorom završetku Prvog svjetskog rata i o izbijanju drugog, još strašnijeg sukoba. Također su nagovijestile uspon i pad sovjetskog komunizma. Treća tajna, koja je decenijama bila predmet nagađanja i kontroverzi, objavljena je tek 2000. godine, Vatikan ju je tada protumačio kao proročanstvo atentata na papu Ivana Pavla II, koji se dogodio 13. maja 1981, tačno na godišnjicu prvog ukazanja.
Lucia dos Santos kasnije je postala časna sestra i živjela u samostanu do smrti 2005. godine. U svojim kasnijim spisima tvrdila je da će “Rusija biti obraćena i mir zavladati svijetom” ako papa, zajedno sa svim biskupima, posveti Rusiju “Prečistom Srcu Marijinom”. Papa Ivan Pavao II, koji je preživio atentat, učinio je to 1984. godine, iako u molitvi nije izričito spomenuo Rusiju. Njegov čin posvećenja kasnije je shvaćen kao ispunjenje proročanstva iz Fátime.
Jacinta i Francisco umrli su vrlo mladi, ubrzo nakon ukazanja, od posljedica španske gripe, a Katolička crkva ih je 2017. proglasila svetima.
Najpoznatiji događaj vezan uz Fátimu zbio se 13. oktobra 1917. godine, dan kada je, prema predanju, pred desecima hiljada okupljenih hodočasnika, sunce “zaigralo” na nebu, vrtjelo se i zračilo jarke boje prije nego što je, kako su mnogi tvrdili, “zaletjelo” prema zemlji. Taj neobjašnjivi fenomen, koji je kasnije nazvan “Čudo Sunca”, urezan je u kolektivno pamćenje vjernika i postao simbol nade i vjere u božansku prisutnost.
Danas je svetište Fátima jedno od najvažnijih mjesta katoličkog hodočašća. Na trgu ispred bazilike sv. Gospe od Krunice, koji može primiti stotine hiljada ljudi, hodočasnici dolaze bosi, noseći svijeće i krunice, tražeći mir, ozdravljenje i nadu.
Svetište u Fátimi tako ostaje mjesto gdje se, prema vjerovanju, nebo jednom spustilo na zemlju, gdje se molitva, svjetlost i misterij neprestano isprepliću, podsjećajući milione ljudi da je nada, čak i u najmračnijim vremenima, uvijek moguća.
