Dodikova posjeta, iako formalno u svojstvu entitetskog lidera, nosi jasan simbolički signal: on ne priznaje autoritet ni Bosne i Hercegovine kao države ni njenih međunarodnih partnera.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik doputovao je u Moskvu, glavni grad Rusije, gdje će sutra prisustvovati paradi povodom Dana pobjede. Dodik je u izjavi po dolasku u Rusije kazao kako će “ovo biti važna prilika da se sretne sa mnogim važnim ljudima, predsjednicima država i vlada”.
Kako su ranije danas objavili mediji, uz Dodika su otputovali i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, te predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
Politički kontekst i simbolika Dodikove posjete Moskvi nadilaze uobičajene diplomatske okvire, ona ima ozbiljne implikacije po unutarnjopolitičku stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i njezine odnose sa zapadnim partnerima.
Milorad Dodik se u ovom trenutku suočava s nizom ozbiljnih optužbi na domaćem i međunarodnom nivou. Nepravosnažno je presuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, kao i zbog niza poteza koji se smatraju pokušajem državnog udara — uključujući donošenje zakona u Narodnoj skupštini RS kojima se poništava primjena odluka Ustavnog suda BiH, te odbacuje autoritet državnih institucija.
Dodik je takođe na crnim listama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, koje ga optužuju za korupciju i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Njegov odlazak u Rusiju u tom kontekstu ne može se promatrati izolirano. Za mnoge, to je jasan čin prkosa i pokušaj traženja međunarodne podrške za politiku koja destabilizira BiH iznutra i prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje.
Dodikova posjeta, iako formalno u svojstvu entitetskog lidera, nosi jasan simbolički signal: on ne priznaje autoritet ni Bosne i Hercegovine kao države ni njenih međunarodnih partnera.
Evropska unija nije ostala nijema, no reakcija je tek na papiru. Iz Bruxellesa su već ranije stigla upozorenja da će svaki oblik institucionalne saradnje s Moskvom u kontekstu trenutne geopolitičke situacije — a posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu — biti protumačen kao čin suprotstavljanja evropskim vrijednostima i politikama.
Tokom svoje posjete Moskvi povodom Dana pobjede, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratit će se danas ruskim učenicima i studentima u okviru programa ruskog društva „Znanie“.
Dodikova prisutnost na paradi i njegovo obraćanje ruskim učenicima i studentima u okviru programa “Znanie” šalju jasnu poruku: Kremlj ostaje dosljedan podršci političarima na Balkanu koji su spremni igrati ulogu remetilačkog faktora u evropskom dvorištu. Dodik, koji se u Moskvi pojavljuje kao počasni gost, koristi ovu platformu kako bi dodatno legitimizirao svoju poziciju unutar BiH i međunarodne zajednice, uprkos pravosudnim problemima i sankcijama.
Ovakav gest također pokazuje da Moskva koristi regionalne političke figure poput Dodika za slabljenje utjecaja Zapada na Balkanu, te za održavanje latentnih kriznih tačaka koje mogu biti aktivirane kada geopolitička dinamika to zahtijeva.
Dodikov boravak u Rusiji — i to u trenucima kada mu u domovini prijeti hapšenje — šalje jasnu poruku unutrašnjim i vanjskim akterima: on se ne namjerava povući niti promijeniti kurs. Njegova politika otvorenog izazivanja državnog suvereniteta, ignorisanja međunarodnih obaveza i traženja podrške u autoritarnim režimima čini sve izvjesnijim institucionalni i politički sukob u zemlji.
Njegova posjeta Moskvi je još jedan podsjetnik na krhkost mira, neefikasnost međunarodne zajednice u provođenju sankcija i nepostojanje jedinstvene strategije za odgovor na Dodikov rastući separatizam.
Inače, u Moskvi se Dodik našao u krasnom društvu. Na sutrašnjem obilježavanju 80. godišnjice Dana pobjede nad fašizmom, očekuje se prisustvo 29 stranih zvaničnika, među kojima su i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije i Robert Fico, premijer Slovačke. Vučić i Fico su odlučili prisustvovati uprkos pritiscima iz Brisela. Vučić je izjavio da bi “došao na paradu i da se dešava smak sveta”, dok je Fico naglasio da je to njegova “lična dužnost” zbog istorijske uloge Crvene armije u oslobađanju Čehoslovačke .
Evropska unija je jasno izrazila protivljenje prisustvu svojih članica i kandidata na vojnoj paradi u Moskvi. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, Kaja Kallas, upozorila je da bi takvo prisustvo bilo “neprihvatljivo” i pozvala lidere da umjesto toga posjete Kijev kao znak solidarnosti s Ukrajinom .
Pored evropskih lidera, paradi će prisustvovati i Xi Jinping, predsjednik Kine, Luiz Inácio Lula da Silva, predsjednik Brazila, Nicolás Maduro, predsjednik Venecuele, palestinski čelnik Mahmoud Abbas, Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije, Miguel Díaz-Canel, predsjednik Kube, Abd el Fattah el-Sisi, predsjednik Egipta, Emomali Rahmon, predsjednik Tadžikistana, Shavkat Mirziyoyev, predsjednik Uzbekistana i Serdar Berdimuhamedov, predsjednik Turkmenistana.
