Discord je danas više od platforme za ljubitelje videoigara. On je digitalna agora generacije Z, prostor u kojem se bijes zbog korupcije, nejednakosti i neispunjenih obećanja pretvara u akciju na ulicama, od Rabata do Katmandua.

Kada je 2015. godine lansirana, američka platforma Discord predstavljena je jednostavnim sloganom: “besplatni grupni chat za razgovor, igru i druženje”. Ideja je bila okupiti zajednice mladih gamera u digitalnom prostoru gdje mogu razmjenjivati glasovne poruke i multimediju bez tehničkih poteškoća tada popularnog Skypea. Za milione igrača širom svijeta, Discord je postao svojevrsna digitalna taverna, sigurno mjesto u kojem se gradio osjećaj pripadnosti i zajedništva.

No, ono što je počelo kao produžetak virtualnih partija videoigara ubrzo je preraslo u mnogo više. Discord se pokazao kao izuzetno fleksibilna i decentralizirana platforma, pogodna za ono što programeri nisu predvidjeli, organizaciju protesta, dijeljenje strategija i pružanje utočišta zajednicama pod političkim pritiskom.

Prelaz Discorda iz igre u politiku bio je postepen. Najprije su ga otkrili američki ekstremisti, uključujući grupe bijelih supremacista. No, ubrzo se pokazalo da struktura platforme, privatni serveri organizirani u kanale i relativna anonimnost korisnika, može biti idealna za masovne proteste i pokrete otpora.

Tako su 2019. prodemokratski aktivisti u Hong Kongu koristili Discord za mapiranje ruta protesta i zaobilaženje kineskog aparata cenzure. Godinu kasnije, Black Lives Matter aktivisti u SAD-u oslanjali su se na iste kanale za koordinaciju demonstracija. Od 2021. studenti Latinske Amerike su ga pretvorili u forum za mobilizaciju protiv korupcije i nejednakosti.

U Maroku je Discord posljednjih sedmica postao srce najmasovnijih protesta u posljednjim decenijama. Zemlja s dubokim socijalnim razlikama i korumpiranom elitom, koja se priprema za organizaciju Svjetskog prvenstva 2030, suočila se s valom mladalačkog nezadovoljstva.

Na kanalima Discorda mladi, okupljeni pod oznakom Gen Z 212, razmjenjuju lokacije barikada, dogovaraju rute bijega od policije i prenose snimke represije. Među njima je i Youssef, mladić čiji je daidža u zatvoru zbog protesta protiv kralja Muhameda VI. On ističe da je posebnu ogorčenost izazvalo sjećanje na zemljotres iz oktobra 2023. i obećanja o obnovi koja su ostala mrtvo slovo na papiru. “Dok preživjeli čekaju pomoć, država se hvali stadionima i svjetlećim mostovima”, kaže Youssef.

Slične frustracije dijeli i Amira iz Agadira, koja se na proteste priključila sa sestrom studenticom. “Ja sam uspjela jer sam emigrirala u Francusku i vratila se s diplomom. Ali za većinu mladih, život je zatvoren krug korupcije i nezaposlenosti”, kaže ona.

Možda najdramatičniji primjer moći Discorda dogodio se u Nepalu. Tokom masovnih protesta protiv vlade Sharma Olija u septembru, platforma je postala epicentar političkih rasprava. Hiljade mladih okupilo se na kanalima gdje su u realnom vremenu raspravljali o tranziciji vlasti i pregovarali s vojskom.

Jedan kanal pod nazivom “Mladi protiv korupcije” čak je organizovao virtuelnu anketu, čiji je rezultat odigrao presudnu ulogu: bivša predsjednica Vrhovnog suda, Sushila Karki, izabrana je za premijerku u prelaznoj vladi. Discord je tako prešao iz domena videoigara u prostor u kojem se odlučivalo o političkoj sudbini zemlje.

Nepalska epizoda inspirisala je i druge. Na Filipinima je krajem septembra 2025. Discord poslužio kao okidač za demonstracije protiv korupcionaškog skandala vezanog za fondove za kontrolu poplava. U istom periodu, platforma se pojavila i u američkim medijima nakon što je Tyler Robinson, osumnjičen za ubistvo aktiviste Charlieja Kirka, poslao poruku svojim prijateljima na Discordu priznajući zločin.

Ovakvi slučajevi pokazuju da Discord danas ima dvostruku ulogu: on je alat otpora, ali i potencijalna prijetnja, jer zatvoreni serveri otežavaju nadzor vlastima, dok anonimnost može pružiti zaklon i onima s nasilnim namjerama.

Za razliku od Facebooka ili X-a (nekadašnjeg Twittera), komunikacija na Discordu nije javna po defaultu. Serveri se kreiraju na poziv, a unutar njih se komunikacija razdvaja u tematske kanale. Ova kombinacija privatnosti, decentralizacije i multimedijalne fleksibilnosti učinila je platformu savršenim alatom za generaciju Z, koja većinu društvene interakcije vodi kroz fragmentirane, brze poruke.

U zemljama gdje vlasti pokušavaju gušiti nezadovoljstvo, Discord se tako nameće kao “nevidljivi kostur” protesta. Ono što je u početku bilo zamišljeno kao digitalni dnevni boravak za gamere, pretvorilo se u globalnu pozornicu mladalačkog bijesa i političke mobilizacije.

IZVOR: El Mundo