Knjiga Kenana Šurkovića, u izdanju Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, koja uz uvodni dio donosi poglavlja o arhitekturi, kaligrafiji, prepisivačkoj djelatnosti, umjetničkoj obradi metala, umjetnosti u kamenu, zidnom slikarstvu I ćilimarstvu, referentan je izvor za sve koji se bave islamskom umjetnošću i kulturom. Ovom prilikom objavljujemo recenziju prof. dr. Harisa Derviševića, historičara umjetnosti sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Piše: Haris Dervišević
Knjiga Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini autora Kenana Šurkovića donosi sveobuhvatan i jedinstven pregled bogatog nasljeđa islamske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Kroz detaljnu analizu različitih umjetničkih oblika Šurković oživljava kulturnu baštinu koja stoljećima oblikuje identitet Bosne i Hercegovine. U uvodnim stranicama autor nudi kraći historijski okvir osmanskog prisustva na Balkanu te opisuje kulturna prožimanja koja su pratila taj proces. Osim Uvoda, knjiga sadrži šest poglavlja, od kojih se svako fokusira na različit aspekt islamske umjetnosti: Arhitektura, Kaligrafija, iluminacija i minijatura, Prepisivačka djelatnost, Umjetnička obrada metala, Umjetnost kamena, Zidno slikarstvo i umjetnost enterijera te Umjetnost ćilimarstva, terzijski zanat i fenomen banjalučke serdžade.
U prvom poglavlju Šurković analizira historijski razvoj osmanske arhitekture u Bosni, prateći razvoj stilova. Posebno ističe monumentalna djela, poput Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, čiji je značaj nadmašio lokalne okvire, postavši simbol islamske arhitekture na Balkanu. Uz sakralnu arhitekturu, autor pruža i detaljan uvid u koncept bosanske gradske kuće, navodeći najznačajnije očuvane primjere u Sarajevu, Mostaru, Jajcu, Stocu i Gradačcu. Pored formalne i stilske analize, vrijedne su pažnje opće opservacije Šurkovića, koji zaključuje da islamska arhitektura u Bosni odražava poseban pogled na svijet, u kojem je „humaniziranje prostora jedinstveno za islamsku arhitekturu, a posebnu dimenziju dobilo je u Bosni i Hercegovini.“
VIŠE O TEMI: Pokrenuta kapitalna izdanja u tri edicije: Nacionalna koordinacija “gradi kuće znanja”
Posebnu pažnju autor posvećuje kaligrafiji, jednoj od najvažnijih umjetničkih formi unutar islamske kulture, a Šurković odlično uočava da „razvoj islamske kaligrafije u Bosni predstavlja istinski kulturološki fenomen koji se iskazao kroz čudesan afinitet bošnjačkog naroda spram arapskog pisma i njegove umjetničke primjene.“ Autor prati razvoj kaligrafije kroz stoljeća i objašnjava njen značaj kao intelektualne i duhovne discipline. Opisuje kako su brojni bošnjački kaligrafi bili priznati u Istanbulu i širom carstva. Poglavlje o kaligrafima završava s tri najznačajnije škole kaligrafije druge polovine 19. stoljeća u Sarajevu, koju su vodila trojica kaligrafskih virtuoza – Hasagić, Islamović i Faginović.
Umjetnost kamena i metala dobiva poseban prostor u knjizi, gdje autor istražuje kako su domaći umjetnici uspjeli ukomponirati nove ukrase i ikonografiju u lokalni kontekst, kreirajući time unikatne predmete. Džamije, hamami, medrese, ali i mostovi i bezistani, opisuju se kao živi primjerci ovog kulturnog spoja. Osim analiza vrijednih pažnje, naročito je značajno što Šurković navodi imena nekoliko zanatlija čije su ruke načinile ove umjetničke predmete, poput Osmana Bičakčića, Huseina Zlatarevića, Mustafe i Mehmeda Bičakčića te Muhameda Lazovića.
Posljednja poglavlja posvećena su zidnom slikarstvu i umjetnosti ćilimarstva. Šurković naglašava kako je ćilimarstvo bilo povezano sa zanatskim radionicama i trgovinom, a posebno ističe fenomen banjalučke serdžade. Ovaj segment knjige pruža dodatnu dimenziju razumijevanja lokalne specifičnosti koja se razlikovala u odnosu na ostale dijelove Osmanskog carstva.
Pristupajući zadatoj temi autor se služio svom relevantnom literaturom i izvorima. Osim toga, autor je pristupio terenskom istraživanju te istraživanju u javnim i privatnim kolekcijama kako bi se neposredno upoznao s umjetničkim predmetima i islamskom arhitekturom, čime je osigurao da ova knjiga postane referentan izvor za sve koji se bave islamskom umjetnošću i kulturom.
ZA DODATNE INFORMACIJE I NARUDŽBE, kontaktirajte Nacionalnu koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj:
Bošnjaci zajedno – GRADIMO KUĆE ZNANJA!
