Iako Schengen dopušta privremene kontrole u iznimnim i hitnim situacijama, poput prijetnji unutrašnjoj sigurnosti ili javnom redu – koje su uvedene tokom pandemije, nakon terorističkih napada ili velikih sportskih događanja – sve je više država koje uvođenje graničnih kontrola koriste kao redovnu politiku

Zadaća je policije borbom protiv organiziranog kriminala osigurati mir građanima cijele EU i onima koji dolaze na njeno područje, a toga nema bez suradnje s Bosnom i Hercegovinom, poručili su u Zagrebu u srijedu hrvatski i slovenski ministri unutarnjih poslova Davor Božinović i Boštjan Poklukar i povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner.

Govorili su to drugi dan Salzburškog foruma, skupine od devet zemalja osnovane 2000. godine radi promicanja međunarodne policijske suradnje u suzbijanju nezakonitih migracija, u zaštiti svjedoka i borbi protiv trgovine drogom.

“Ponedjeljak je bio velik dan za našu političku suradnju“, ocijenio je slovenski ministar misleći na početak djelovanja tripartitne policijske patrole Italije, Slovenije i Hrvatske na granici s Bosnom i Hercegovinom, s ciljem jačanja zaštite šengenskog prostora.

„Policija je tu da svojom suradnjom stvara što manje zapreka, a da se smanji broj nezakonitih migracija“, kazao je Božinović i rekao da se slična akcija pet zemalja dogovara i na granici Bugarske, članice EU, s Turskom, piše Hina. 

U prilog važnosti uloge BiH, govorio je i povjerenik Europske komisije Brunner izrazivši zadovoljstvo što je prošli tjedan konačno potpisan statusni sporazum Frontexa i BiH, prema kojemu će se stalne snage te agencije EU za graničnu i obalnu stražu moći raspoređivati bilo kamo duž granica BiH i u zračnim lukama.

Povjerenik je sporazum u Bruxellesu prošle srijede osobno potpisao s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Božinović još je ukazao na velik izazov s kojim se suočavaju policije zemalja zapadnog Balkana, a to je neusklađenost viznih režima država članica EU s onima koje to nisu.

„Više od 50 posto tražitelja azila u Hrvatskoj na komercijalan način dolazi u susjedne države gdje se iz statusa turista za 24 sata pretvaraju u nezakonite migrante i vrše pritisak na našu vanjsku granicu“, objasnio je Božinović dodavši da se „to pitanje mora riješiti, pogotovo za zemlje iz kojih dolazi najviše nezakonitih migranata na naše granice“.

Povjerenik Brunner potvrdio je da je u tom smislu jučer u Strasbourgu završeni pregovori o lakšem suspendiranju bezviznog režima s trećim zemljama. 

„Najvažnije su teme za Europsku komisiju u odnosu sa zemljama zapadnog Balkana upravo usklađivanje viznog režima, krijumčarenja migrantima, trgovine ljudima i postupci traženja azila, i u tome surađujemo“, potvrdio je povjerenik za unutarnja pitanja EK.

Luksemburški gradić Schengen, simbol evropske slobode kretanja, u prošli je četvrtak ugostio četvero visokih uzvanika: potpredsjednicu Evropske komisije zaduženu za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokratiju Hennu Virkkunnen, evropskog povjerenika za unutrašnje poslove Magnusa Brunnera te ministre unutrašnjih poslova Luksemburga i Poljske, Léona Goldena i Tomasza Siemoniaka.

Na brodu „Princess Marie-Astrid“, na kojem je 14. juna 1985. godine potpisan historijski Schengenski sporazum između Belgije, Francuske, Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, obilježena je četrdeseta godišnjica jedne od najvažnijih evropskih integracijskih inicijativa.

Schengenski prostor se kroz desetljeća širio u devet navrata, a najnovije proširenje dogodilo se ove 2025. godine kada su mu pristupile Bugarska i Rumunija. Danas obuhvaća 29 zemalja – 25 država članica EU-a te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn – i omogućuje slobodno kretanje za više od 450 miliona građana, ali i za sve one iz trećih zemalja koji se legalno nalaze unutar Unije.

No, unatoč svečanostima i historijskom značaju, Schengen ovu godišnjicu ne dočekuje u najboljoj formi. Naprotiv, suočava se s nizom izazova i rana koje se teško zacjeljuju. Iako Schengen dopušta privremene kontrole u iznimnim i hitnim situacijama, poput prijetnji unutrašnjoj sigurnosti ili javnom redu – koje su uvedene tokom pandemije, nakon terorističkih napada ili velikih sportskih događanja – sve je više država koje uvođenje graničnih kontrola koriste kao redovnu politiku.

Tako će, naprimjer, Španija krajem mjeseca ponovo privremeno uvesti kontrole povodom 4. Međunarodne konferencije Ujedinjenih naroda o finansiranju za razvoj. Migrantska kriza i sve veći pritisak krajnje desnice dodatno su pogoršali situaciju i potaknuli mnoge vlade da posegnu za mjerom zatvaranja granica.

Posljednji udarac Schengenu zadao je poljski premijer Donald Tusk koji je u srijedu, u obraćanju parlamentu, najavio mogućnost uvođenja graničnih kontrola prema Njemačkoj, ukoliko se nastavi porast broja migranata koji dolaze iz te susjedne zemlje.

Poljska pritom nije iznimka. Tokom 2024. zabilježeno je više unutrašnjih graničnih kontrola nego ikada otkako Schengen postoji. Jedan od najzvučnijih slučajeva dogodio se u septembru prošle godine kada je tadašnja njemačka vlada, predvođena socijaldemokratom Olafom Scholzom, izazvala uznemirenost u Evropi uvođenjem kontrola na svim svojim kopnenim granicama. Kao razlog su navedeni rast ilegalnih migracija i sigurnosni rizici nakon smrtonosnih islamističkih napada nožem u Mannheimu i Solingenu.

„Schengen je jedno od najvećih postignuća Evropske unije. Ne smijemo dopustiti da se granice ponovno počnu crtati u glavama ljudi“, upozorio je luksemburški ministar unutrašnjih poslova još u decembru, na sastanku ministara Unije. Gotovo istodobno, pod pritiskom krajnje desničarskog političara Geerta Wildersa koji je srušio nizozemsku vladu, Nizozemska je ponovno uvela nadzor na granicama s Njemačkom i Belgijom.

Slučajeva je mnogo više. Austrija održava kontrole na granicama s Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom. Danska opravdava svoje kontrole prema Njemačkoj navodnim sigurnosnim prijetnjama, uključujući ruske sabotaže i terorističke incidente. Italija već dulje vrijeme produžuje nadzor na granici sa Slovenijom, ključnim ulazom na balkansku migrantsku rutu.

Evropska komisija, kao čuvarica Schengenskog sporazuma, mora odobriti svako uvođenje privremenih kontrola. Iako su i Komisija i Evropski parlament više puta upozorili da se granične kontrole trebaju koristiti samo kao krajnja mjera i u iznimnim situacijama, dosad je Komisija uglavnom zatvarala oči pred učestalim zloupotrebama.

„Realnost je da ova Komisija nema prioritete kažnjavati države članice koje prakticiraju takve politike. Ako bi to činili, lako bi se našli na meti desničarskih i euroskeptičnih napada“, ocjenjuje Jacob Funk Kirkegaard iz briselskog think-tanka Bruegel. „Da bi se Schengen zaštitio i da bi države prestale uvoditi unutrašnje kontrole, potrebno je završiti njegovu izgradnju i u potpunosti evropski upravljati vanjskim granicama Unije. To je jedini način da dugoročno ukinemo nadzor između država članica“, zaključuje on.

Četrdeset godina nakon potpisivanja u Schengenu, sloboda kretanja – temeljna vrijednost EU-a – ponovno je dovedena u pitanje. Pitanje je hoće li Unija imati političke volje i snage da je odbrani. (IZVOR: FENA, La Vanguardia)