A u posljednje vrijeme rjeđe se može čuti kako je neko nekoga ili nešto zajmio. A što li, kako li?
Ima jedna leksema organskoga i razgovornog karaktera koju rječnici mahom ne bilježe u značenju koje se ovdje apostrofira, mada ima i onih koji to čine. Te riječi sjećam se iz jedne dječije narodne pjesmice, koju su nam dede i nene iz milošte pjevali, i znam da mi je u to vrijeme bila čudna i pomalo neprihvatljiva: “Ćamile, Ćamile, kokoši te zajmile, / horozi ti govore, da ti kuću obore.” Eh, glagol zajmiti u navedenom značenju bila je pomalo čudna i uhu neobična, da bi se kasnije komotno smjestila u sistemu leksičko-semantičkih jedinica.
U datom slučaju, glagolski oblik infinitiva zajmiti sadrži značenje “tjerati, goniti”, a sigurno je da je etimologija povezana u dubinskoj strukturi s glagolom imati, s obzirom na poveznicu s imenicom zajam, što podrazumijeva imanje, posjedovanje nečega u određenom kontekstu dogovorenih društvenih formi. Veza s imanjem dovodi se posredno zbog toga što onaj ko goni, tjera drugog, zapravo ga stiže i u tom ga trenutku ima, posjeduje, “uzimajući” ga.
Tome svjedoče konstrukcije tipa da je “neko nekog negdje zajmio”. Istina, može gonjeni pobjeći i ne biti stignut, pa namjera imanja gonjenika neće biti ispunjena, ali je izvjesno da onaj “koji zajmi koga”, to čini da bi ga imao, tj. stigao. Pored toga, može neko “zajmiti po kući da čisti…”
A u posljednje vrijeme rjeđe se može čuti kako je neko nekoga ili nešto zajmio. A što li, kako li?
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
