U Bosni i Hercegovini registrovano je više od 1,35 miliona cestovnih vozila, čija je prosječna starost oko 17 godina. Tokom 2025. uvezeno je više od 86.000 polovnih automobila i drugih vozila, gotovo deset puta više nego novih. Istovremeno, zimsko zagađenje zraka ostaje jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema. Sarajevo je još 2016. pokušalo smanjiti emisije ograničavanjem saobraćaja po principu parnih i neparnih registarskih tablica. Koliki dio problema stvaraju automobili i može li se zagađenje smanjiti bez dodatnog finansijskog opterećenja građana?

Svake zime u Bosni i Hercegovini ponavlja se gotovo ista slika. Gradovi nestaju pod slojevima smoga, građanima se preporučuje da smanje boravak na otvorenom, a zagađenje zraka ponovo postaje jedna od glavnih tema javnosti. Kada se vremenske prilike promijene i koncentracije štetnih materija padnu, problem uglavnom nestaje i iz svakodnevnih rasprava. Međutim, uzroci zagađenja ne nestaju s dolaskom proljeća. Jedan od njih svakodnevno se kreće našim ulicama.

Bosna i Hercegovina ima izrazito star vozni park, u kojem dominiraju polovni automobili, a dizelski motori zauzimaju značajno mjesto. Mnogi građani nemaju finansijsku mogućnost kupiti novije vozilo, dok se istovremeno povećava broj registrovanih automobila. To otvara pitanje koje se ne može svesti samo na ekologiju, odnosno koliko nas zapravo košta dugogodišnje oslanjanje na stare automobile, ne samo kroz gorivo i održavanje nego i kroz zagađenje zraka, zdravstvene posljedice i kvalitet života?

Prosječna starost 17 godina

Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), u Bosni i Hercegovini je tokom 2025. godine registrovano ukupno 1.355.856 cestovnih vozila. To je za 60.632 vozila, odnosno 4,68 posto, više nego prethodne godine. Prosječna starost motornih vozila iznosila je približno 17 godina, koliko je iznosila i 2024. godine.

Takva starosna struktura znači da velik dio vozila pripada generacijama proizvedenim prije nego što su savremeni standardi emisija i tehnologije za prečišćavanje izduvnih gasova postali široko rasprostranjeni. Ipak, starost sama po sebi nije precizna mjera emisija. Dva automobila proizvedena iste godine mogu imati različite motore, emisijske standarde i stanje sistema za kontrolu zagađenja. Na stvarne emisije utiču i održavanje, tehnička ispravnost, gorivo i način vožnje.

Zbog toga se ekološki problem voznog parka ne može procjenjivati samo na osnovu prosječne starosti. Potrebno je pratiti i strukturu vozila prema gorivu, emisijskim normama i stvarnim rezultatima tehničkih pregleda.

Evropska agencija za okoliš (EEA) u svom pregledu stanja okoliša u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu posebno navodi starost voznog parka i dominaciju dizela među razlozima zbog kojih je cestovni saobraćaj značajan izvor zagađenja zraka u brojnim gradovima.

Na deset uvezenih devet je polovnih

Koliko se vozni park sporo podmlađuje pokazuje i struktura uvoza. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom 2025. godine uvezeno je ukupno 95.421 vozilo, vrijedno više od 1,14 milijardi konvertibilnih maraka. Od tog broja, 86.129 vozila bilo je polovno, a samo 9.292 nova. To znači da je na približno svakih deset uvezenih vozila devet polovnih.

Ovakva struktura nije iznenađujuća. Kupovina novog automobila predstavlja veliki finansijski izdatak, a polovno vozilo mnogim porodicama omogućava mobilnost koju drugačije ne bi mogle priuštiti.

Ipak, ekonomska dostupnost ne znači da su dugoročni troškovi zanemarivi. Stariji automobil može zahtijevati češće popravke, trošiti više goriva i imati slabiju kontrolu štetnih emisija od tehnički ispravnog novijeg vozila s naprednijim sistemima prečišćavanja.

Šta je dozvoljeno uvoziti

Pitanje emisijskih standarda posebno je važno jer se u javnosti često miješaju propisi koji već važe i najavljene izmjene. Prema pregledu Evropske agencije za okoliš, Bosna i Hercegovina je u junu 2019. zabranila uvoz vozila koja ne ispunjavaju standard Euro 5.  U međuvremenu su najavljeni strožiji uslovi. Prema dosadašnjim informacijama, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH pripremalo je promjene kojima bi se za uvoz polovnih putničkih vozila zahtijevao najmanje standard Euro 6, a za određene kategorije teretnih vozila Euro 5.

Čak ni strožiji emisioni standard za uvoz vozila ne bi preko noći riješio problem. On se prvenstveno odnosi na vozila koja tek ulaze na tržište, dok postojeći vozni park ostaje u upotrebi godinama. Zbog toga bi se promjene u uvozu morale posmatrati kao dugoročna mjera, a ne kao neposredno rješenje za zimski smog.

Zimsko zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini ne može se pripisati samo saobraćaju. Evropska agencija za okoliš u izvještaju za 2025. godinu navodi tri važna izvora zagađenja u bosanskohercegovačkim gradovima: saobraćaj, industriju i domaćinstva koja za grijanje koriste čvrsta goriva.

Problem se posebno pogoršava zimi, kada se povećava potrošnja goriva za grijanje, a nepovoljni meteorološki uslovi otežavaju raspršivanje zagađujućih materija.

Sarajevo je posebno osjetljivo zbog svog kotlinskog položaja. Tokom temperaturnih inverzija hladniji zrak ostaje pri tlu, dok topliji sloj iznad njega ograničava vertikalno miješanje zraka. Tako se zagađujuće materije mogu dugo zadržavati u nižim slojevima atmosfere.

U takvim uslovima saobraćajne emisije dodatno opterećuju zrak koji je već zagađen dimom iz individualnih ložišta i drugih izvora.

Važno je razlikovati i vrste zagađujućih materija. Dizelski motori mogu emitovati azotne okside i čestice, dok se u zimskim epizodama posebno prate koncentracije suspendovanih čestica PM10 i PM2,5. Saobraćaj doprinosi njihovim koncentracijama ne samo izduvnim gasovima nego i trošenjem kočnica, guma i podizanjem prašine s kolovoza. Zato se smanjenje automobilskih emisija može pozitivno odraziti na kvalitet zraka, ali ne može zamijeniti modernizaciju grijanja i kontrolu industrijskog zagađenja.

Koliko ozbiljan problem može postati zagađenje pokazuje odluka Vlade Kantona Sarajevo iz decembra 2016. godine. Nakon što su koncentracije PM10 čestica na dvije referentne mjerne stanice prešle tadašnji prag uzbune od 400 mikrograma po kubnom metru, nadležni operativni štab proglasio je epizodu „Uzbuna“. Među mjerama bilo je i privremeno ograničenje kretanja motornih vozila prema posljednjem broju registarske tablice.

Tokom epizode „Uzbuna“ u januaru 2025. godine, prema službenoj odluci kantonalnih vlasti, na području četiri gradske općine ograničeno je kretanje automobila i teretnih vozila čiji motori imaju normu Euro 3 ili nižu. Time je fokus s posljednje cifre registarske tablice prešao na emisijski standard vozila, odnosno karakteristike koje su neposrednije povezane s njegovim potencijalnim uticajem na kvalitet zraka.

Neugosni miris i još ponešto

Posljedice zagađenja zraka daleko su ozbiljnije od smanjene vidljivosti i neprijatnog boravka na otvorenom. Prema procjeni Evropske agencije za okoliš, izloženost sitnim suspendovanim česticama PM2,5 u Bosni i Hercegovini povezana je s približno 3.300 prijevremenih smrti godišnje. Agencija procjenjuje i da se oko devet posto ukupne godišnje smrtnosti može pripisati zagađenju zraka.

Ovi podaci upozoravaju da zagađenje zraka nije problem o kojem bi se trebalo govoriti samo tokom zimskih mjeseci, kada smog prekrije gradove, a koncentracije štetnih čestica dostignu alarmantne vrijednosti. Tada se uvode privremene mjere, građanima upućuju upozorenja i ponovo otvaraju rasprave o mogućim rješenjima. Međutim, čim se kvalitet zraka popravi, ta tema uglavnom nestaje iz javnosti.

Zagađenje zraka zahtijeva dugoročan pristup, a ne samo reagovanje u kriznim danima. Modernizacija sistema grijanja, kontrola izduvnih gasova, podmlađivanje voznog parka i unapređenje javnog prijevoza procesi su koji zahtijevaju godine planiranja i ulaganja. Upravo zato o njima treba razmišljati i odluke donositi tokom cijele godine, a ne tek onda kada zimi postane teško disati.