U nastavku dana obilježenog Nacionalnom konvencijom Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, u zagrebačkom hotelu Westin, jučer je održan svečani skup na kojemu se obratio saborski zastupnik Armin Hodžić, a zatim je uslijedio koncert Hajrudina Hazreta (u čast Halida Bešlića), koji je, kako je poručeno, bio posvećen bošnjačkom zajedništvu i povjerenju naroda.

Saborski zastupnik Armin Hodžić obratio se okupljenima govorom u kojem je, kako je rekao, želio stati “oči u oči s narodom”, bez posrednika i bez političkih fraza. Njegov govor bio je strukturiran kroz četiri stuba koji, prema njegovim riječima, čine temelj njegovog mandata i odnosa prema zajednici.

POVJERENJE

“To je početak i kraj svega. Ljudi su mi dali svoj glas da ih zastupam, i to povjerenje obavezuje. To nije politička privilegija, nego amanet. Povjerenje se ne uzima, ono se stalno iznova zaslužuje”, objasnio je Hodžić.

Naglasio je da je to povjerenje potrebno braniti i obnavljati kroz stvarni rad, a ne kroz riječi i simboliku.

RAD ZA NAROD

“Sve što radim, ne radim za sebe nego za ljude. Za svakog Bošnjaka u Hrvatskoj. To je razlog mog angažmana, da narod zna da ima glas koji ga čuje”, kazao je Hodžić.

Dodao je da politika mora biti “najplemenitiji oblik služenja”.

DJELA, A NE RIJEČI

“Riječi su uzaludne ako nisu potvrđene djelima. Sve dok postoji i jedan Bošnjak koji nema asfaltiranu cestu i pitku vodu, a ima ih u Hrvatskoj, naš posao nije gotov.”

Ovim riječima Hodžić je podigao salu na noge, podsjećajući da zajednica ne smije postati samodostatna, nego da mora biti djelotvorna u svakodnevnom životu svojih ljudi.

SNAGA ZAJEDNIŠTVA

Četvrti stub, istaknuo je, upravo je zajedništvo, koje je simbolično potvrđeno pristupanjem 12 udruga Nacionalnoj koordinaciji Bošnjaka na Konvenciji.

“Sve to, međutim, ostaje mrtvo slovo na papiru ako nema potvrde u prva tri stuba. Ako vjerujemo jedni drugima, sve je moguće. Ako izgubimo povjerenje, ništa ne vrijedi.”

Hodžić je u svom govoru istaknuo i temu preimenovanja “Musliman” u “Bošnjak”, koja je obilježila ovogodišnju Konvenciju: “Danas u Registru birača imamo 24.000 ‘Muslimana’ s velikim M i 13.000 Bošnjaka. To su isti ljudi, ali različito upisani. Promjena traje pola sata, ali znači puno jer određuje naša prava, vijeća, predstavnike i naš glas u institucijama.”

Govorio je i o sustavu stipendija za učenike i studente koji pohađaju nastavu bosanskog jezika i kulture (Model C), istaknuvši da je cilj u idućem razdoblju uspostaviti trajni fond za poticaje djeci i mladima:

“Naša djeca koja pohađaju bosanski jezik moraju znati da ih zajednica vidi, da njihovo učenje ima smisao i podršku.”

Večer u Westinu završila je uz koncert Hajrudina Hazreta, koji je svojim interpretacijama posvetio program Halidu Bešliću, čime je, kako je rečeno, simbolično zatvoren dan u kojem su se spojili institucionalno jedinstvo i kulturna emocija.

“Bošnjaci u Hrvatskoj moraju ostati povezani i budni, povjerenjem, radom, djelima i zajedništvom”, poručio je Hodžić na kraju večeri.

KONVENCIJA KAO TEMELJ ZAJEDNIŠTVA

Večernjem skupu u Westinu prethodila je Nacionalna konvencija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, održana ranije istog dana, na kojoj je Nacionalna koordinacija Bošnjaka – Bošnjaci zajedno potvrdila svoj status koordinirajuće mreže bošnjačkih udruga u Hrvatskoj. Na Konvenciji je pristupilo 12 novih udruga iz različitih dijelova zemlje, čime je simbolično i praktično zaokružen proces povezivanja bošnjačkog institucionalnog života.

VIŠE O TEMI: Historijsko okupljanje: Konvencija bošnjačkog zajedništva u Zagrebu

Konvenciju su obilježili govori predsjednika Koordinacije Bermina Meškića i saborskog zastupnika Armina Hodžića, poruke o preimenovanju “Musliman” u “Bošnjak” kao strateškom identitetskom pitanju, te odluke o uspostavi županijskih podružnica i zajedničkog kalendara djelovanja udruga.

“Ovo nije kraj nego početak jednog novog razdoblja, od formalnog okupljanja prema stvarnom djelovanju i vidljivosti”, poručeno je na Konvenciji, čime je postavljen okvir za večernji susret u Westinu, koji je bio emotivni nastavak institucionalne prekretnice.

Projektna aktivnost je financirana sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Fotografije: Stipe Majić / Bosna