Nakon što su prije pola godine odustali od blokade i dopustili donošenje prijelaznog budžeta, Demokrati su sada odlučili zaoštriti sukob. Njihova promjena kursa odražava frustraciju biračkog tijela, koje im je ranije zamjerilo nedostatak odlučnosti.

Sjedinjene Američke Države ponovo su se našle u političkom zastoju nakon što su pregovori o privremenom finansiranju federalne administracije propali, a sve je rezultiralo djelimičnom obustavom rada vlade – tzv. shutdown.

Za donošenje privremenog budžeta neophodno je 60% glasova, što Republikanci sami nemaju, pa im je za budžet potrebno da pridobiju i jedan broj demokratskih zastupnika. Budući da u tome nisu uspjeli, jutros u 6:01 po evropskom vremenu federalna administracija ostala je bez novca za svoj rad. Iako ključne funkcije poput kontrole zračnog saobraćaja i isplate penzija ostaju aktivne, stotine hiljada državnih službenika poslano je kući bez plate. Nacionalni parkovi i muzeji također su najavili zatvaranje.

Republikanci, koji kontroliraju i Kongres i Bijelu kuću, optužuju Demokrate da su „talac vlastite ljevice“ i da blokiraju budžet kako bi nametnuli skupe zdravstvene programe, uključujući proširenje Medicaid-a i smanjenje premija zdravstvenog osiguranja.

Demokrati, s druge strane, tvrde da se bore za osnovna prava građana. Prema lideru demokrata u Predstavničkom domu, Hakeemu Jeffriesu, „Trump i Republikanci radije će paralizirati vladu nego osigurati ljudima zdravstvenu zaštitu“.

Trump, međutim, krizu vidi kao priliku. Iz Bijele kuće poručeno je da se tokom shutdowna mogu sprovesti „nepovratne mjere“ – smanjenje ili ukidanje programa važnih Demokratima. Također je najavljeno da bi masovna otpuštanja federalnih radnika mogla biti dio šire strategije.

U isto vrijeme, nije jasno koja će strana politički profitirati. Ako se kriza produži, ekonomske posljedice bi mogle biti ozbiljne, a pitanje odgovornosti presudit će u javnom mnijenju.

Posebno je simptomatično da su Demokrate, nakon što su prije pola godine odustale od blokade i dopustile prijelazni budžet, sada odlučile zaoštriti sukob. Njihova promjena kursa odražava frustraciju biračkog tijela, koje im je ranije zamjerilo nedostatak odlučnosti.

U konačnici, kriza otkriva duboku polarizaciju američke politike: jedni budžetsku blokadu vide kao nužno sredstvo borbe protiv rastućih troškova zdravstva, dok je drugi tumače kao opasnu ucjenu državnog aparata.

Ishod zavisi od trajanja shutdowna i sposobnosti obje strane da uvjere Amerikance da brane njihove interese.

Fenomen djelomičnog gašenja vlade (government shutdown) nije novost u američkom političkom sistemu. Od kasnih 1970-ih pa do danas, SAD je više puta prolazio kroz budžetske krize, koje su odražavale duboke podjele između predsjednika i Kongresa. Ipak, svaka od njih nosila je svoje specifičnosti, a sadašnja drama pod Donaldom Trumpom ima i svoje jedinstvene karakteristike.

Prvi shutdowni desili su se 1981. godine za vrijeme Ronalda Reagana. Tada su trajali svega jedan do tri dana, jer je riječ bila uglavnom o proceduralnim nesuglasicama oko rashoda. Posljedice po javnost bile su ograničene, a administracija je radila na brzom kompromisu.

Najpoznatiji shutdown prije Trumpove ere desio se 1995–1996. kada je došlo do sukoba između predsjednika Billa Clintona i republikanskog Kongresa koji je predvodio Newt Gingrich. Vlada je bila zatvorena ukupno 27 dana u dva navrata. Fokus sukoba bio je balansiranje budžeta i smanjenje državne potrošnje. Clinton je iz krize izašao jači, jer je javnost uglavnom krivila republikance za blokadu.

Godine 2013. vlada nije radila 16 dana nakon što su republikanci odbili da odobre budžet bez ukidanja ili odgađanja reforme zdravstvenog sistema poznate kao Obamacare. Ova kriza izazvala je ozbiljne ekonomske gubitke i dovela do pada povjerenja u Kongres. Demokrati su tada uspjeli politički profitirati jer je javnost ocijenila da republikanci koriste blokadu kao instrument ucjene.

Pod Donaldom Trumpom shutdown poprima novu dimenziju. Za razliku od ranijih slučajeva, gdje su obje strane tražile kompromis, Trump je više puta otvoreno poručivao da vidi shutdown kao priliku da sprovede „nepovratne promjene“ – od rezanja socijalnih programa do jačanja vlastitog političkog narativa o „neodgovornim demokratama“.

U današnjoj krizi fokus je ponovo na zdravstvenom sistemu, ali kontekst je bitno drugačiji: republikanci kontroliraju i Bijelu kuću i Kongres, što je neuobičajeno, jer je većina ranijih shutdowna proizlazila iz podjele vlasti između različitih stranaka. Upravo zato sadašnja situacija pokazuje dublju institucionalnu blokadu i odsustvo političke volje za kompromis čak i unutar stranke na vlasti.