Preuređeni Muzej Sisi donosi potpuno novi pogled na buntovnu caricu – od njezinih sprava za vježbanje i raskošnih rokoko soba do potresnih detalja njezine tragične smrti u Ženevi.
Bečki dvorac Hofburg ponovno je postao središte okupljanja poštovalaca austrijske carice Elizabete, poznatije kao Sisi. Na njezin imendan, 19. novembra, svečano je otvoren preuređeni i prošireni Muzej Sisi posvećen jednoj od najpoznatijih povijesnih ličnosti.
Višegodišnja obnova vrijedna 15 miliona eura donijela je potpuno novi koncept obilaska. Radove je u potpunosti finansirala grupacija Schönbrunn iz vlastitih sredstava, a muzej je cijelo vrijeme ostao otvoren za javnost.
Nova kružna ruta sada logično povezuje muzej, Carske apartmane i Carsku zbirku srebra, koja po novom čini završni dio obilaska. Zahvaljujući ugradnji novog dizala i rampi, cijeli je kompleks sada u potpunosti pristupačan osobama s invaliditetom.
Proširenje je donijelo i otvaranje 12 novih prostorija koje su dosad bile skrivene od očiju javnosti. Među njima se posebno ističu raskošne sobe u bijelom i zlatu iz razdoblja rokokoa, koje je donedavno kao uredske prostore koristio austrijski Savezni kancelarijski ured.
Posjetitelji sada imaju jedinstvenu priliku vidjeti originalne predmete koji svjedoče o caričinom privatnom životu. Prvi put od 1888. godine izložen je veličanstveni klavir marke Bösendorfer, izrađen posebno za nju i ukrašen zlatnim ornamentima.
Uz raskošne haljine i cipele, izložena je i njezina originalna oprema za vježbanje, što potvrđuje njezinu poznatu posvećenost fizičkoj disciplini. Kustos muzeja Michael Wohlfart ističe kako je cilj nove postave prikazati Sisi kao višeslojnu osobu, a ne samo kao idealiziranu figuru iz filmova i serija.
“Elizabeta je bila puno više od idealizirane slike koja je preživjela do danas. Novi postav prikazuje je kao caricu, majku i putnicu, ali i ženu koja se morala suočiti s očekivanjima i gubicima”, objasnio je Wohlfart.
Izložba ne zaobilazi ni tragičan kraj carice koja je uz Franju Josipa Prvog vladala 44 godine. Nakon konzervatorske obnove, ponovno je izložen crni plašt s čapljinim perjem kojim je umiruća Sisi bila prekrivena nakon što ju je u Ženevi 1898. godine ubio anarhist.
Na samom kraju obilaska posjetitelje dočekuje njezin posthumni portret iz 1899. godine, koji je naslikao Leopold Horowitz po izravnoj narudžbi cara Franje Josipa. Taj intimni prikaz svjedoči o carevoj trajnoj tuzi za izgubljenom suprugom.
Mit o Sisi i dalje živi, privlačeći stotine hiljada ljudi u Beč. Samo tokom 2025. godine muzej je zabilježio oko 927hiljada posjetitelja, a interes za njezin život dodatno podgrijavaju popularne serije na platformama poput Netflixa, dokazujući da priča o buntovnoj carici ne gubi na privlačnosti ni danas.










