Međunarodni skup nastavlja se 17. i 18. oktobra kroz niz naučnih sesija posvećenih spornim historijskim ličnostima, politikama sjećanja, kolektivnom pamćenju i odnosu društava prema vlastitoj prošlosti.
Saborski zastupnik Armin Hodžić učestvovao je danas u Rijeci na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu „(Ne)željene povijesne ličnosti – između sjećanja, zaborava i svojatanja“, koji se od 16. do 18. oktobra održava u organizaciji Instituta za istraživanje migracija, Instituta za narodnosna vprašanja iz Slovenije, Srpskog narodnog vijeća i Slovenskog doma KPD Bazovica.
Hodžić je učestvovao u uvodnoj raspravi posvećenoj položaju nacionalnih manjina, historijskom naslijeđu i savremenim društveno-političkim odnosima, zajedno s predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Borisom Miloševićem, saborskim zastupnikom italijanske nacionalne manjine Marinom Corvom i potpredsjednikom Savjeta za nacionalne manjine Milanom Vukelićem.
Govoreći o utjecaju međudržavnih odnosa na položaj nacionalnih manjina, Hodžić je upozorio da političke napetosti između susjednih država nerijetko imaju neposredne posljedice na manjinske zajednice, čiji se pripadnici poistovjećuju s politikama država iz kojih historijski potječu.
Posebna odgovornost
Posebno se osvrnuo na odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske, naglašavajući da se političke nesuglasice između Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini često odražavaju i na položaj bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj.
„Mi svaki put na svojoj koži osjetimo zategnute odnose. Jedan dio pripadnika većinskog naroda u nama vidi ljude koji pripadaju većinskom narodu u nekoj drugoj, susjednoj državi. Samim tim poistovjećuju nas s politikama na koje često nemamo nikakvog utjecaja“ istaknuo je Hodžić.
Naglasio je da predstavnici nacionalnih manjina upravo zbog toga imaju posebnu odgovornost u izgradnji međusobnog razumijevanja i unapređenju odnosa među državama i narodima.
„Mi nastojimo biti most, ili kako ja volim reći, mostić između dvije države i dva naroda, da unaprijedimo odnosec. Nastojimo u prvi plan stavljati ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja“, poručio je.
Hodžić je upozorio i na problem stigmatizacije manjinskih zajednica, posebno u javnom prostoru i na društvenim mrežama, gdje se pripadnicima manjina nerijetko osporava pripadnost društvu u kojem su rođeni i žive. Podsjetio je da su Bošnjaci sastavni dio hrvatskog društva, da su učestvovali u Domovinskom ratu te dali značajan doprinos izgradnji državnih institucija i društvenom razvoju Republike Hrvatske.
Govoreći o vlastitom iskustvu, naveo je da se i sam susreće s porukama kojima ga se upućuje u državu iz koje navodno dolazi, iako je rođen u Zagrebu i nema državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Posebno je ukazao na odgovornost političkih predstavnika nacionalnih manjina, čije javne izjave mogu imati posljedice po pripadnike zajednica koje predstavljaju, bez obzira na to u kojem dijelu Hrvatske žive. Prema njegovim riječima, neophodno je pronaći ravnotežu između autentičnog političkog predstavljanja, zaštite manjinskih prava i odgovornog djelovanja u osjetljivim međudržavnim odnosima.
Važnost međusobne saradnje
Hodžić se osvrnuo i na česta poređenja položaja Bošnjaka u Hrvatskoj i Hrvata u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da se radi o različitim ustavnopravnim okvirima koji nisu neposredno uporedivi, posebno imajući u vidu konstitutivnost naroda u BiH.
Naglasio je i važnost međusobne saradnje nacionalnih manjina u Hrvatskoj, koje, uprkos svojim posebnostima, dijele brojne zajedničke izazove.
“Iako smo svi različiti, naši problemi su u većini slučajeva isti ili slični. Iz ličnog iskustva mogu reći da sam izuzetno zadovoljan odnosima koje imam s kolegama predstavnicima drugih nacionalnih manjina. Vjerujem da bi društvo u cjelini bilo znatno bolje kada bi se takav model međusobnog uvažavanja i saradnje primjenjivao i šire”, poručio je Hodžić, naglasivši da su manjinske zajednice upućene jedne na druge te danjihova saradnja predstavlja primjer konstruktivnog političkog dijaloga.
U nastavku rasprave učesnici su govorili o historijskim podjelama, političkoj stigmatizaciji, međunacionalnom povjerenju i izazovima ostvarivanja manjinskih prava.
Međunarodni skup nastavlja se 17. i 18. oktobra kroz niz naučnih sesija posvećenih spornim historijskim ličnostima, politikama sjećanja, kolektivnom pamćenju i odnosu društava prema vlastitoj prošlosti.
