U središtu će biti lik fra Didaka Buntića, čiji je humanitarni pothvat tokom Prvog svjetskog rata povezan upravo s dolaskom velikog broja djece iz Hercegovine u Slavoniju. Tokom Prvog svjetskog rata, u razdoblju od 1916. do 1918. godine, u Hercegovini je vladala nezapamćena suša i glad. Hercegovački franjevac fra Didak Buntić pokrenuo je veliku humanitarnu akciju u kojoj je između 12.000 i 17.000 hercegovačke djece organizirano vlakovima prebačeno u Slavoniju i Srijem.
U Vinkovcima su u petak počele 61. Vinkovačke jeseni, najveća i najznačajnija manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj. U okviru Vinkovačke jeseni u petak, 18. septembra održat će se svečanost otvorenja manifestacije pod geslom „Vlak slavonske ravnice“ te će na glavnoj pozornici u središtu grada tokom glazbeno-scenske priredbe biti ispričana priča o ljudima koji su tokom prošlog stoljeća iz raznih krajeva Hrvatske, Hercegovine i drugih područja dolazili u Slavoniju tražeći bolji život, sigurnost i nadu.
U središtu će biti lik fra Didaka Buntića, čiji je humanitarni pothvat tokom Prvog svjetskog rata povezan upravo s dolaskom velikog broja djece iz Hercegovine u Slavoniju. Tokom Prvog svjetskog rata, u razdoblju od 1916. do 1918. godine, u Hercegovini je vladala nezapamćena suša i glad. Hercegovački franjevac fra Didak Buntić pokrenuo je veliku humanitarnu akciju u kojoj je između 12.000 i 17.000 hercegovačke djece organizirano vlakovima prebačeno u Slavoniju i Srijem. Tamošnje bogate porodice primile su djecu na skrb i tako ih spasile od sigurne smrti. Iako su se mnoga djeca nakon rata vratila kući, dio njih je ostao, čime su postavljeni prvi čvrsti porodični i migracijski mostovi između Hercegovine i Vinkovaca.
Nove teškoće došle su poslije Drugog svjetskog rata, i tada je Slavonija bila spas za mnoge. Izraz „vlak bez voznog reda” postao je općepoznat upravo po ovoj etapi. Komunističke vlasti su krajem 1945. i tijekom 1946. godine organizirale masovno preseljavanje stanovništva iz pasivnih krajeva u napuštena imanja (uglavnom nakon odlaska folksdojčera) u Slavoniji i Vojvodini. Hiljade hercegovačkih i dalmatinskih porodice stigle su u Vinkovce i okolna sela u potrazi za boljim životom.
Ova je seoba duboko utjecala na kulturni i demografski identitet Vinkovaca, a inspirirala je i slavni film „Vlak bez voznog reda” (1959.) redatelja Veljka Bulajića, koji vjerno prikazuje teške sudbine, nade i izazove tih ljudi na putu u novu domovinu.
Kao i nakon svih drugih egzodusa, tako i nakon ovog, mnogi Hercegovci nisu se vratili svojoj rodnoj grudi. Ostali su živjeti u Slavoniji, Srijemu. Hiljade hercegovačkih porodica posvuda su se raširile po prostranoj ravnici. Brojna prezimena danas svjedoče o njihovu hercegovačkm porijeklu.
