Publikacija o kojoj je riječ je časopis Time. Prema Digidayu, Time sada nudi drugu, mašinski čitljivu verziju svoje stranice, pojednostavljenu iz HTML-a u Markdown, napravljenu samo za AI pretraživače.

Postavite pitanje AI asistentu. On odgovara samouvjereno, navodeći činjenice, upoređujući opcije i zvučeći neutralno. Ali iza kulisa, crpi iz drugačije verzije interneta, skupa web stranica napravljenih za mašine koje ljudi nikada ne vide.

Na nekim od ovih stranica, barem jedna velika publikacija je počela dodavati oglase napisane posebno za AI kako bi ih hvatala i ponavljala kao da su samo informacije. Čitalac nikada ne otvara stranicu niti vidi oglas. Vidi samo odgovor.

Publikacija o kojoj je riječ je časopis Time. Prema Digidayu, Time sada nudi drugu, mašinski čitljivu verziju svoje stranice, pojednostavljenu iz HTML-a u Markdown, napravljenu samo za AI pretraživače.

Na ovim stranicama, kompanija objavljuje ono što naziva agentskim oglasima: AI-generisane FAQ sekcije osmišljene da odgovore na tačna pitanja koja bi neko mogao postaviti chatbotu.

Ove se stranice označavaju kao sponzorisani sadržaj, ali samo na stranici okrenutoj ka mašini. Vincent Schmalbach, njemački softverski programer, prvi je to detaljno dokumentovao. Opisao je FAQ blokove za online banku Ally koji gotovo doslovno ponavljaju tvrdnje o brendu, spremne za korištenje u odgovoru chatbota.

Time ne prikazuje svakom pretraživaču isti sadržaj. Googleov standardni bot za indeksiranje navodno dobija istu stranicu koju bi vidio čovjek. Ali botovi koji stoje iza AI asistenata i AI pretrage, poput ClaudeBot-a, OAI-SearchBot-a i PerplexityBot-a, navodno dobijaju alternativnu verziju koja uključuje oglase. Dakle, razlika nije u indeksiranju ili neindeksiranju. Radi se o tome šta ljudi vide naspram onoga što mašine vide.

Zašto izdavači jure botove? Jednostavan odgovor je preživljavanje. Promet preporuka u cijeloj industriji je naglo opao, uglavnom zato što AI sistemi sada direktno odgovaraju na pitanja umjesto da šalju ljude originalnom izvoru.

Rukovoditelji Timea rekli su da, većinu dana, botovi sada posjećuju njihove stranice više nego ljudi. Ako se publika prebacuje s ljudi na mašine, onda bi se i oglašavanje trebalo promijeniti.

Jedan direktor adtech-a rekao je za Digiday da oblikovanje onoga što chatbot govori o brendu može biti važnije od dosezanja bilo kojeg pojedinačnog čitaoca, budući da se odgovor chatbota ponavlja svima koji pitaju.

Televizijski ili štampani oglas traje samo za jedno emitiranje ili jedno izdanje. Ali odgovor ugrađen u razumijevanje brenda od strane AI sistema može se ponavljati beskonačno, kroz bezbroj razgovora, a da ga niko ne odabere vidjeti.

Da li oznaka preživi putovanje? To postavlja teže pitanje, na koje još nema jasan odgovor: kada se oglas premjesti sa označene izvorne stranice na generirani odgovor, da li se i objava pomiče s njom?

Time označava oglase svojih agenata kao sponzorirani sadržaj na stranici okrenutoj mašini. Ali kada AI sistem sakupi tu stranicu, parafrazira je i doda rečenicu ili dvije u generirani odgovor, trenutno ništa ne zahtijeva da objava ostane uz sadržaj.

Ne postoji propis, industrijski standard ili zajedničko tehničko pravilo koje zahtijeva od AI asistenta da kaže “ova činjenica dolazi iz plaćenog plasmana” kada daje preporuku. Izdavač otkriva. Ono što se događa nakon toga je, funkcionalno, nenadzirano.

Također vrijedi napomenuti da AI kompanije sa svojim vlastitim reklamnim proizvodima, uključujući ChatGPT i Google, navodno održavaju jasniju granicu između sponzoriranog i redovnog sadržaja od ovog pristupa na strani izdavača.

Ovo je čudan preokret. Platforme izgrađene za zaradu od oglasa su, barem zvanično, pažljivije u njihovom označavanju od novinskih organizacija koje se pokušavaju prilagoditi.

Ovo se ne dešava samo u Timeu, i vjerovatno neće ostati ograničeno na banke i stranice s često postavljanim pitanjima. Kako AI sistemi sami istražuju, pretražuju, upoređuju i odlučuju, većinu te aktivnosti osoba nikada neće vidjeti.

Bot postaje publika. Bot je prvi čitalac. Negdje tokom vremena… Da, kreira se odgovor, a osoba ga prima kao da je jednostavno istina.

Dakle, sljedeći put kada vam AI asistent kaže koja banka ima najviše bankomata bez provizije ili koji proizvod je “u kategoriji jedan”, mogao bi ponavljati tačno ono što je neko platio da bi to rekao.

Možda će vam to jednog dana biti otkriveno. Ili će možda to postati samo još jedan skriveni dio odgovora, nemoguće ga je razlikovati od ostatka.

Za sada, ne postoji način da pravi, ljudski čitalac zna razliku. I ne čini se da iko ko gradi ove sisteme žuri da to promijeni.

Izvor: Turkiye Today