Rusija je anektirala Krim 2014. godine, što je međunarodna zajednica osudila, nakon što su protesti na Majdanu svrgnuli tadašnjeg ukrajinskog prokremljskog predsjednika Viktora Janukoviča. Lučki grad Sevastopolj historijsko je sjedište ruske Crnomorske flote. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je pri izboru 2019. izrazio ambiciju da vrati kontrolu nad Krimom.
Ruske vlasti proglasile su vanredno stanje na Krimu, gdje sve intenzivniji ukrajinski napadi na poluostrvo uzrokuju raširene prekide u snabdijevanju strujom i nestašice goriva. Nestanci struje danima pogađaju Sevastopolj, najveći grad na Krimu pod ruskom kontrolom.
Mihail Razvožajev, guverner grada kojeg je postavio Kremlj, izjavio je da će se ograničenja u snabdijevanju električnom energijom nastaviti jer su radovi na popravci mreže obustavljeni zbog uzbuna za vazdušnu opasnost, izazvanih aktivnostima ukrajinskih dronova.
Komandant ukrajinskih bespilotnih snaga Robert Brovdi rekao je da je Kijev u srijedu u ranim jutarnjim satima sedam puta napao glavnu trafostanicu u Sevastopolju.
Rusija je anektirala Krim 2014. godine, što je međunarodna zajednica osudila, nakon što su protesti na Majdanu svrgnuli tadašnjeg ukrajinskog prokremljskog predsjednika Viktora Janukoviča. Lučki grad Sevastopolj historijsko je sjedište ruske Crnomorske flote. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je pri izboru 2019. izrazio ambiciju da vrati kontrolu nad Krimom.
Posljednjih sedmica Ukrajina je ondje pojačala vojne napore, što odražava širu strategiju Kijeva za povećanje pritiska na Kremlj. Ta kampanja je poremetila svakodnevni život na poluostrvu, rezultirajući čestim napadima dronovima, zabranom prodaje goriva građanima i obustavom ljetnih kampova za djecu.
Jedna stanovnica Sevastopolja izjavila je za CNN da su uzbune za vazdušnu opasnost posljednjih sedmica postale redovnije, s nekoliko upozorenja dnevno. Opisala je kako dronovi lete u gradu i oko njega, a presretanja se sada često događaju iznad samog grada, a ne iznad Crnog mora kao prije. Grad je postao opasniji, rekla je.
Regionalna vlada na Krimu koju je postavila Rusija objavila je u nedjelju da će gorivo biti dostupno samo vladinim agencijama, ali ne i građanima ili firmama.
Stanovnica Sevastopolja, koja je željela ostati anonimna iz sigurnosnih razloga, rekla je za CNN da na benzinskim pumpama nema goriva, ali da javni prevoz i dalje saobraća. Gorivo je, kaže, kupila dok ga je još bilo, po znatno višoj cijeni.
3.000 vozila čeka na izlazak
Od srijede se na mostu koji povezuje Krim s južnom Rusijom stvaraju duge kolone, a stotine vozila satima čekaju na ručni pregled. Vrhunac je dosegnut danas ujutro s 2.800 vozila koja su čekala na izlazak, nakon što je Kerčki tjesnac privremeno zatvoren zbog noćnog ukrajinskog napada dronom, prema podacima državne agencije Tass. Gotovo dvostruko više automobila pokušavalo je napustiti Krim nego ući.
Krim je još od sovjetskih vremena bio popularno odredište za odmor Rusa i Ukrajinaca. Poluostrvo je bilo ogledno odredište u komunističko doba, a nakon nezavisnosti Ukrajine 1991. njegova ljetovališta su izgubila dio sjaja, ali su divlje obale i zabave na plaži privlačile međunarodne turiste.
Od aneksije 2014. ruski predsjednik Vladimir Putin uložio je milijarde dolara u Krim, pretvarajući ga u sve razvijeniju turističku destinaciju. No, ta inicijativa je sada pod pritiskom dok se Krim bori s nestašicama. Sergej Aksjonov, čelnik Krima kojeg je postavila Rusija, također je ove sedmice najavio da se svi dječji kampovi obustavljaju do 1. septembra.
Nekoliko videozapisa snimljenih u Simferopolju, drugom najvećem gradu na Krimu, prikazuje prazne ceste i javne prostore. U jednom videu snimljenom u utorak oko 21 sat, žena opisuje grad kao da se nalazi “usred neke vrste apokalipse”. “Samo je jedan automobil. Nema ničeg drugog, praznina”, kaže ona.
U drugom videu objavljenom u srijedu, stanovnik govori o praznim policama u lokalnom supermarketu nakon što su kafići i menze prestali raditi. “Htjeli smo nešto pojesti, ali nema ničega. Police su prazne”, kaže.
Vlasnica pansiona u ljetovalištu Novi Svet izjavila je za CNN da gosti i dalje dolaze te da je raspoloženje “oprezno, a ne panično”. “Što se nas tiče, trenutno ne vidim nikakav kritičan uticaj na rad pansiona. Gosti i dalje dolaze; more, plaže, kafići i turistička infrastruktura rade. Više je prisutna neizvjesnost i pojačano praćenje vijesti”, rekla je.
Stanovnici poluostrva često oklijevaju javno govoriti s obzirom na kontrolu koju Rusija provodi na terenu. No, objava Aksjonova na Telegramu o zabrani prodaje goriva potaknula je stotine ljudi da odgovore i izraze svoje frustracije. Jedan korisnik, taksista Aleksandr, upitao je čelnika republike kako bi trebao uzdržavati porodicu i otplaćivati kredite. “Pitao sam banke što da radim s kreditima. Novca za otplatu jednostavno neće biti – a uskoro nećemo imati ni šta jesti, ni sredstava za kupovinu hrane. Banke odbijaju odobriti moratorije, navodeći da vanredno stanje nije proglašeno”, napisao je u srijedu.
Druga korisnica, Diana, rekla je da njen posao snabdijevanja rashlađenom peradi zavisi od dizelskog goriva. “Naši proizvodi su pokvarljivi. Snabdijevamo sve trgovačke lance i tržnice širom poluostrva”, napisala je. Treća, Olesja, komentarisala je u utorak da se na posao ne može doći javnim prevozom jer su trolejbusi preopterećeni. “Jednostavno nema mjesta za više putnika. Svi moraju stići na posao”, napisala je.
Ukrajinska strategija
Ukrajina pokušava pojačati pritisak na Kremlj kako bi ga navela na mirovne pregovore napadima dublje u ruskoj teritoriji, ciljajući prvenstveno rafinerije nafte, ali i izvodeći napade dronovima na Moskvu i Sankt Peterburg. Raste nezadovoljstvo koje izražavaju neki Rusi dok im se rat polako približava kućnom pragu.
Sada na Krimu Kijev sistematski cilja ključne prometne veze i rute snabdijevanja koje povezuju poluostrvo s ruskim snagama na jugu, s ciljem prekida logistike i izolacije vojne infrastrukture. Zelenski je u srijedu izjavio da je operacija na Krimu “pažljivo proračunata” kako bi se “stvorili uslovi koji će prisiliti Rusiju da odabere mir”.
“Situacija je teška”, izjavila je za CNN Tatjana Stanovaja, osnivačica kompanije za političku analizu R.Politik. Uprkos tome, ona ne vjeruje da će pojačani domaći pritisak na Putina uticati na njegove ciljeve u Ukrajini. “Svi ovi napadi samo će doprinijeti antiukrajinskom raspoloženju u Rusiji, više prodržavnom nego proputinovskom. Malo je vjerovatno da će dovesti do političke promjene”, rekla je Stanovaja.
Prema njenom mišljenju, kampanja Kijeva znači da kada Rusi pitaju zašto se zemlja nastavlja boriti, “sada Putin može dati odgovor”.
Izvor: Index










