Ovogodišnji hodočasnici u Meku suočavaju se s prijetnjom koja direktno udara na njihove budžete, čak i jače od užarenog pustinjskog sunca, ekonomskim posljedicama ponovnog razbuktavanja sukoba u Iranu

Hiljade hodočasnika u Saudijskoj Arabiji danas su bacanjem kamenčića na veliki stub obavile jedan od završnih obreda hadža, dok su muslimani širom svijeta započeli obilježavanje islamskog praznika Kurban-bajrama.

Hodočasnici u Mini uzvikivali su “Allahu ekber” (“Bog je najveći”), dok su bacali kamenčiće u obredu koji simbolično predstavlja kamenovanje šejtana. Taj čin također simbolizira odbacivanje zla i podsjeća na trenutak kada je poslanik Ibrahim odbio iskušenje nakon što ga je šejtan pokušao odvratiti od pokornosti Božijoj volji.

Velike grupe hodočasnika kretale su se kroz kompleks Jamarat nakon dolaska iz Muzdalifahe, gdje su tokom noći skupljali kamenčiće poslije dana provedenog u ibadetu i molitvi na Arefatu.

Ovogodišnji hadž odvija se u uslovima visokih temperatura, što je za dio hodočasnika predstavljalo dodatno fizičko opterećenje tokom kretanja između svetih mjesta. Medicinski timovi raspoređeni širom Mine pružali su pomoć pojedinim hodočasnicima.

Mnogi su se rashlađivali polijevanjem vodom po glavi i licu pod jakim suncem, dok su drugi koristili kišobrane. Neki su starije članove porodice i bližnje prevozili u invalidskim kolicima kroz gužve kako bi mogli obaviti obred.

Inače, sjenka geopolitičke krize nadvila se nad jedno od najmasovnijih religijskih okupljanja na svijetu, hadž, obred koji je svaki musliman dužan ispuniti barem jednom u životu, pod uslovom da mu to zdravstveno i finansijsko stanje dozvoljavaju.

Iako je primirje koje su ugovorili Vašington i Teheran i dalje na snazi, a pregovori o stabilnijem sporazumu traju, situacija u regionu Bliskog istoka ostaje krajnje neizvjesna. Zbog bezbjednosnih rizika, nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, savjetovalo je građanima da izbjegavaju putovanja u Meku, s obzirom na to da je Saudijska Arabija bila jedna od meta napada nakon izbijanja sukoba.

Uprkos preporukama, u Saudiju je stiglo oko million i po stranih hodočasnika, što je brojka koja premašuje prošlogodišnju statistiku. Saudijske vlasti po svaku cijenu nastoje spriječiti da ratni kontekst baci sjenku na vjerski obred, pa su politički slogani, sektaške zastave i pjesme strogo zabranjeni na svim svetim mjestima, uključujući i Veliku džamiju s Kabom. Kršenje ovih pravila povlači oštre sankcije, pa i deportaciju.

Na oprez se poziva i zbog toga što hadž okuplja i sunite i šiite, što je u prošlosti već izazivalo tenzije između Rijada i Teherana, poput događaja iz 1987. godine kada su proiranske demonstracije prerasle u krvave sukobe sa više od 400 poginulih.

Analitičari smatraju da je direktan napad na Meku malo vjerovatan jer je riječ o svetom mjestu za oba pravca islama. Iz samog Irana ove godine stiže znatno manje vjernika nego ranije, tek oko 30.000 u poređenju sa predratnih 87.000. Međutim, stvarni problem za hodočasnike leži u logističkom i finansijskom kolapsu vazdušnog saobraćaja u slučaju ponovne eskalacije neprijateljstava.

Napadi koji su se dogodili proteklih mjeseci i blokada Hormuskog prolaza izazvali su drastičan skok cijena naftnih derivata, što je direktno pogodilo avio-kompanije. Cijene avionskih karata za Bliski istok su skočile, a situaciju dodatno komplikuju iznenadna otkazivanja letova i privremena zatvaranja aerodroma. Zbog izbjegavanja ratnih zona, letovi su produženi za nekoliko sati, što značajno povećava potrošnju goriva.

Na primjer, indonežanski avio-prevoznik Garuda Indonesia prijavio je ogroman skok operativnih troškova transporta hodočasnika, dok je i saudijska nacionalna kompanija Saudia podigla cijene karata zbog rasta cijena avio-goriva.

Suočene s ovim finansijskim pritiskom, pojedine države su bile prisiljene odobriti vanredna sredstva i subvencije kako bi zaštitile svoje građane od enormnih troškova. Indonezija, zemlja s najvećom muslimanskom populacijom na svijetu, donijela je odluku da državno tijelo za upravljanje hadžom preuzme teret dodatnih troškova rute i rasta cijena goriva. Na taj način su zadržane ranije utvrđene cijene za same hodočasnike, uprkos tome što stvarna ekonomska cijena aranžmana sada premašuje standardne okvire. Slične mjere stabilizacije troškova donio je i Pakistan, dok su se indijski hodočasnici suočili s vanrednim doplatama na avio-karte zbog izmijenjenih i dužih ruta letenja.

Sve ove vanredne finansijske intervencije i ekonomska naprezanja država pokazuju koliku važnost ima ova tradicija, koja predstavlja jedan od pet stubova islama. Dok vjernici obavljaju centralne obrede pod užarenim suncem, nad pustinjom i dalje odjekuje eho ekonomskog i vojnog nadmetanja, čija sudbina zavisi od toga hoće li se postići trajniji dogovor između Vašingtona i vlasti u Teheranu.

IZVOR: La Vanguardia