Poduhvat je uključivao desetine službenika UNRWA-e u najmanje četiri države, rizične odlaske po dokumente pod bombama, diplomate koji su neoznačene koverte tajno prenosili u Egipat, te dragocjene kutije evakuisane vojnim avionima. Vrijeme je neumitno isticalo jer se sjedište agencije u istočnom Jerusalemu našlo na udaru izraelskih vlasti i desničarskih grupa koje su zahtijevale njihovo protjerivanje

Put od istočnog Jerusalema do Ammana u normalnim okolnostima predstavlja kratku i jednostavnu vožnju pored Mrtvog mora, preko graničnog prelaza, pravo do jordanske prijestonice. Međutim, u rano ljeto 2024. godine, ova razdaljina postala je gotovo nepremostiva prepreka za humanitarne radnike UNRWA-e (Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama). Oni su u tom trenutku pokušavali osigurati ogromne količine arhivske dokumentacije od vitalnog značaja za decenije moderne palestinske historije.

Tada je privođena kraju desetomjesečna, izuzetno osjetljiva i opasna operacija spašavanja arhiva iz Gaze i istočnog Jerusalema. Poduhvat je uključivao desetine službenika UNRWA-e u najmanje četiri države, rizične odlaske po dokumente pod bombama, diplomate koji su neoznačene koverte tajno prenosili u Egipat, te dragocjene kutije evakuisane vojnim avionima. Vrijeme je neumitno isticalo jer se sjedište agencije u istočnom Jerusalemu našlo na udaru izraelskih vlasti i desničarskih grupa koje su zahtijevale njihovo protjerivanje.

Značaj ove građe je neprocjenjiv. Veliki dio dokumenata detaljno svjedoči o iskustvu Palestinaca koji su izbjegli ili su prisilno protjerani iz svojih domova tokom ratova koji su doveli do stvaranja države Izrael 1948. godine.

„Njihovo uništenje bilo bi katastrofalno. Ako ikada dođe do pravednog i trajnog rješenja ovog sukoba, ovo je jedini dokaz koji ljudi mogu iskoristiti da pokažu da su Palestinci nekada živjeli na određenom mjestu”, izjavio je Roger Hearn, visoki zvaničnik UNRWA-e koji je rukovodio operacijom.

Ovakve tajne misije nikada nisu trebale biti zadatak UNRWA-e, osnovane 1949. godine s ciljem da pruži zdravstvenu zaštitu, hranu i obrazovanje za oko 750.000 palestinskih izbjeglica. Kada je u oktobru 2023. godine izbio rat u Gazi, arhivska građa bila je rasuta širom Bliskog istoka. U prašnjavim kutijama u gradu Gazi nalazili su se originalni kartoni izbjeglica iz 1948. godine, kao i matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih. Uprkos ranijim naporima da se građa digitalizira, stotine hiljada historijskih zapisa i dalje su postojale isključivo u papirnoj formi.

Izrael već decenijama pokazuje otvoreno neprijateljstvo prema UNRWA-i, optužujući agenciju da održava palestinsku nadu u povratak time što izbjeglički status prenosi na potomke raseljenih. Nakon napada Hamasa, pritisak je kulminirao optužbama o umiješanosti osoblja u napade, nakon čega je agencija otpustila devet zaposlenih.

Prva faza spašavanja bila je dramatična. Kada je Izrael naredio evakuaciju sjedišta u Gazi, međunarodno osoblje je moralo otići u roku od nekoliko sati, ostavljajući arhivu iza sebe. Postojao je ogroman rizik da dokumenti budu uništeni u bombardovanju ili namjerno zapaljeni. Ipak, pod stalnim udarima, mali tim lokalnih službenika uspio je iznajmljenim kamionetima u tri navrata prebaciti dokumentaciju na jug, u skladište u Rafi.

Kako Kairo nije dozvoljavao prelazak dokumenata bez konsultacija s Izraelom, zvaničnici UNRWA-e s međunarodnim pasošima preuzeli su rizik. Prenosili su dokumente u ličnom prtljagu, tvrdeći na granici da je riječ o običnoj administraciji. Građa je potom iz Egipta prebačena jordanskim vojnim avionima, samo dvije sedmice prije nego što su izraelski tenkovi zauzeli Rafu u maju 2024. godine. Druga faza izmještanja dokumentacije iz istočnog Jerusalema obavljena je u sličnoj tajnosti, prije nego što su na snagu stupili novi izraelski zakoni koji su u januaru 2025. godine potpuno zabranili rad ove agencije na tom prostoru.

U Ammanu je pokrenut obiman proces digitalizacije pod pokroviteljstvom Luksemburga, gdje više od 50 radnika ručno skenira milione dokumenata. Do sada je digitalizovano blizu 30 miliona dokumenata. Cilj UNRWA-e je omogućiti svakoj izbjegličkoj porodici uvid u sopstveno porijeklo i rekonstruisati geografske mape raseljavanja. S obzirom na to da Palestinci nemaju jedinstven nacionalni arhiv, ova zbirka predstavlja jedinstveno sidro njihovog identiteta i kolektivnog pamćenja

IZVOR: The Guardian