Saborski zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Armin Hodžić otvorio je aktualno prijepodne u Hrvatskom saboru pitanjem upućenim ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Današnje aktualno prijepodne u Hrvatskom saboru započelo je pitanjem zastupnika Armina Hodžića, koji je prvi dobio riječ u okviru parlamentarnog propitivanja rada Vlade.
U svom obraćanju ministru Branku Bačiću Hodžić je otvorio pitanje statusa prostora koje u Zagrebu koriste slovenska i makedonska nacionalna manjina, a koji su u vlasništvu države.
“Slovenska i makedonska nacionalna manjina ovdje u gradu Zagrebu, točnije u Masarykovoj ulici, pronašle su dom i sjedište za svoje zajednice već nekoliko desetljeća. Točnije, makedonska nacionalna manjina od 1992. godine a slovenska od davne 1953. godine. Prostori u kojima djeluju njihova su mjesta okupljanja, mjesta na kojima njeguju svoj kulturni i nacionalni identitet ali i mjesta na kojem se prezentiraju i ostalim sugrađanima i grade mostova prijateljstva. Oba navedena prostora kao što znate u vlasništvu su države”, rekao je Hodžić.
Naglasio je kako se radi o prostorima koji nisu od strateškog značaja za državu, dok korisnici uredno podmiruju sve obveze i kontinuirano ulažu u njihovo održavanje i razvoj.
„Kod njih se stvorila potreba da postanu i trajni vlasnici navedenih prostora. Ta potreba manifestirala se i u zadnja dva operativna plana Vlade RH za nacionalne manjine, ali nažalost bez realizacije do danas. Moje pitanje glasi: ‘Kada možemo očekivati pronalazak modela kojim će se pripadnicima slovenske i makedonske nacionalne manjine omogućiti stjecanje trajnog vlasništva nad prostorima u kojima djeluju?'”
Odgovarajući na pitanje, ministar Bačić potvrdio je da postoji zakonski okvir za rješavanje ovog pitanja, ali i naglasio da inicijativa mora doći od samih korisnika prostora.
„Točno je da u Masarykovoj ulici u Zagrebu i slovenska nacionalna manjina i zajednica Makedonaca koriste prostore već više desetljeća. Sukladno zakonu postoji mogućnost da se udrugama civilnog društva mogu darovati prostori u kojima već sada obavljaju djelatnosti. Mi do sada nismo zaprimili zahtjev slovenske nacionalne manjine odnosno njihove udruge za darovanjem prostora“, rekao je Bačić i dodao da slučaj vrijedi i za makedonsku manjinu.
„Što se pak tiče makedonske nacionalne manjine ni oni nisu podnijeli zahtjev za darovanjem tog prostora. Spremni smo pristupiti darovanju, ali moraju biti ispunjeni zahtjevi“, istaknuo je ministar.
Ovim pitanjem Hodžić je još jednom otvorio temu koja nadilazi okvire jedne manjine. U parlamentarnoj praksi rijetki su primjeri da zastupnici nacionalnih manjina iniciraju pitanja koja se izravno odnose na druge manjinske skupine, no u njegovom dosadašnjem radu takav pristup nije izuzetak.
