Izjave Donalda Trumpa uslijedile su dan nakon što je državni sekretar Marco Rubio oštro kritizirao saveznike zbog neslaganja oko sukoba s Iranom. Rubio je rekao da SAD treba preispitati odnose s NATO zemljama poput Španije, koja je odbila omogućiti SAD-u korištenje svojih baza za operacije vezane uz Iran te odbila odobriti vojne prelete.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da “apsolutno razmatra pokušaj povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a”, te da će kritizirati savez u obraćanju u srijedu navečer.
“Nisu nam bili prijatelji kada su nam trebali”, rekao je Trump u intervjuu za The Telegraph. “Nikada nismo puno tražili od njih… to je jednosmjerna ulica”, dodao je. Trump je više puta kritizirao članice vojnog saveza zbog toga što nisu podržale američki rat u Iranu i zbog nedostatka pomoći pri otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Predsjednik je rekao da će u obraćanju u srijedu navečer naciji izraziti svoje razočaranje NATO-om te da razmatra povlačenje SAD-a iz saveza. Trump je također dodao da, iako ne može tačno reći kada će rat u Iranu završiti, “izaći ćemo prilično brzo”. No, postavlja se pitanje, može li SAD uopće izaći iz NATO-a, ako američki predsjednik to odluči.
Izjave Donalda Trumpa uslijedile su dan nakon što je državni sekretar Marco Rubio oštro kritizirao saveznike zbog neslaganja oko sukoba s Iranom. Rubio je rekao da SAD treba preispitati odnose s NATO zemljama poput Španije, koja je odbila omogućiti SAD-u korištenje svojih baza za operacije vezane uz Iran te odbila odobriti vojne prelete.
Kako izaći
Prema pravilima NATO-a, članice su dužne dati formalnu najavu godinu dana unaprijed prije istupanja iz saveza. To potvrđuje i članak 13. Sjevernoatlantskog ugovora. “Nakon što je Ugovor na snazi dvadeset godina, svaka stranka može prestati biti stranka godinu dana nakon što je obavijest o otkazu dostavljena Vladi Sjedinjenih Američkih Država, koja će obavijestiti vlade ostalih stranaka o polaganju svake obavijesti o otkazu”, navodi se.
Američko zakonodavstvo također otežava predsjedniku da jednostrano donese takvu odluku. Rubio je, dok je bio republikanski senator iz Floride, bio pokrovitelj zakona iz 2023, danas važećeg, koji zahtijeva dvotrećinsku potporu u Senatu ili odluku Kongresa za izlazak iz NATO-a. Taj dvostranački zakon također blokira finansiranje pokušaja povlačenja ako nije odobren na taj način.
Najave Donalda Trumpa mogu se tumačiti i kao vrsta pritiska na evropske zemlje da pomognu u ratu SAD-a i Izraela protiv Irana, što evropske države odlučno odbijaju. Španija je bila prva koja je zabranila SAD-u korištenje vojnih baza na svome tlu za napade na Iran, a kasnije zatvorila zračni prostor za američke ratne letove prema Iranu. Istim putem krneula je i Italija, koja je zbarnila korištenje svoje vojne baze na Siciliji za američke napade na Iran.
Hladan tuš dobio je Trump i iz Francuske. Zamjenica ministra odbrane Francuske Alice Rufo izjavila je da NATO nije namijenjen za operacije u Hormuškom moreuzu, jer to ne bi bilo u skladu s međunarodnim pravom.
Francuska NATO shvata kao vojni savez koji se bavi sigurnošću teritorija euroatlantskog područja. Objasnila je da Francuska nije podržala američku inicijativu za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza kroz koaliciju, objašnjavajući da Pariz preferira rad na obnovi tokova i slobode pomorske plovidbe, i to neofanzivnim sredstvima, uz napomenu da razumije iritaciju SAD-a.
Ima li NATO-a bez SAD-a
Još jasniji bio je britanski premijer Keir Starmer. Rat s Iranom “nije naš rat”, izjavio je Starmer i dodao da Ujedinjeno Kraljevstvo neće biti uvučeno u njega.
“Bez obzira na pritisak na mene i druge, bez obzira na galamu, djelovat ću u britanskom nacionalnom interesu u svim odlukama koje donesem, i zato sam bio potpuno jasan da ovo nije naš rat i da nećemo dopustiti da budemo uvučeni u njega”, izjavio je on.
Neki u Evropi, uzimajući ozbiljno najave američkog predsjednika, povlačenje SAD-a iz NATO saveza shvataju kao kraj Saveza.
Poljski ministar odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz mišljenja je da “nema NATO-a bez SAD-a”
Ono što, očito, Trumpa najviše boli jeste činjenica da se većina članica NATO-a distancirala od sukoba s Iranom i pozvala na deeskalaciju, naglašavajući odbrambenu prirodu saveza i izražavajući zabrinutost zbog legalnosti američko-izraelskih napada na Teheran.
